{"id":82205,"date":"2022-07-14T16:53:42","date_gmt":"2022-07-14T14:53:42","guid":{"rendered":"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/is-tiranas-rapid-transformation-progress-or-erasure\/"},"modified":"2022-09-01T10:18:53","modified_gmt":"2022-09-01T08:18:53","slug":"uzurbani-preobrazaj-tirane-napredak-ili-brisanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/uzurbani-preobrazaj-tirane-napredak-ili-brisanje\/","title":{"rendered":"U\u017eurbani preobra\u017eaj Tirane \u2014 napredak ili brisanje?"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"82205\" class=\"elementor elementor-82205 elementor-79119\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-26bc6f8 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"26bc6f8\" data-element_type=\"section\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-background-overlay\"><\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-3dddf39\" data-id=\"3dddf39\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-a32a217 elementor-fixed elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"a32a217\" data-element_type=\"widget\" data-settings=\"{&quot;_position&quot;:&quot;fixed&quot;}\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/en\/\" target=\"_blank\">\n\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"150\" height=\"53\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/K2.0-BLACK-LOGO.png\" class=\"attachment-thumbnail size-thumbnail wp-image-73970\" alt=\"\" loading=\"lazy\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-ae50769 elementor-widget__width-initial elementor-fixed elementor-widget-mobile__width-initial elementor-widget elementor-widget-wpml-language-switcher\" data-id=\"ae50769\" data-element_type=\"widget\" data-settings=\"{&quot;_position&quot;:&quot;fixed&quot;}\" data-widget_type=\"wpml-language-switcher.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<div class=\"wpml-elementor-ls\">\n<div\n\t class=\"wpml-ls-statics-shortcode_actions wpml-ls wpml-ls-legacy-dropdown js-wpml-ls-legacy-dropdown\" id=\"lang_sel\">\n\t<ul>\n\n\t\t<li tabindex=\"0\" class=\"wpml-ls-slot-shortcode_actions wpml-ls-item wpml-ls-item-sr wpml-ls-current-language wpml-ls-last-item wpml-ls-item-legacy-dropdown\">\n\t\t\t<a href=\"#\" class=\"js-wpml-ls-item-toggle wpml-ls-item-toggle lang_sel_sel icl-sr\" target=\"_blank\">\n                <span class=\"wpml-ls-native icl_lang_sel_native\">B\/C\/S<\/span><\/a>\n\n\t\t\t<ul class=\"wpml-ls-sub-menu\">\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t<li class=\"icl-sq wpml-ls-slot-shortcode_actions wpml-ls-item wpml-ls-item-sq wpml-ls-first-item\">\n\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\" class=\"wpml-ls-link\" target=\"_blank\">\n                            <span class=\"wpml-ls-native icl_lang_sel_native\" lang=\"sq\">SHQ<\/span><\/a>\n\t\t\t\t\t<\/li>\n\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t<li class=\"icl-en wpml-ls-slot-shortcode_actions wpml-ls-item wpml-ls-item-en\">\n\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/en\/\" class=\"wpml-ls-link\" target=\"_blank\">\n                            <span class=\"wpml-ls-native icl_lang_sel_native\" lang=\"en\">ENG<\/span><\/a>\n\t\t\t\t\t<\/li>\n\n\t\t\t\t\t\t\t<\/ul>\n\n\t\t<\/li>\n\n\t<\/ul>\n<\/div>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-39600e3 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"39600e3\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-custom\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-ce0cba5\" data-id=\"ce0cba5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-ff01229 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"ff01229\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">U\u017eurbani preobra\u017eaj Tirane \u2014 napredak ili brisanje?\n<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d3abf6d elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"d3abf6d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h4 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Pod parolom \u201cNema vremena za odmor\u201d <br>gra\u0111ani Tirane ostaju bez svoga grada.\n<\/h4>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9b3fe87 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"9b3fe87\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h4 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\"><a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/sr\/author\/dorinapllumbi\/\" target=\"_blank\">Autorica: Dorina Plumbi\n<\/a><\/h4>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-f39cc9c elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"f39cc9c\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-custom\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-ae54968\" data-id=\"ae54968\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-5eb5b80 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"5eb5b80\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2048\" height=\"1361\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016.jpeg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79192\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016.jpeg 2048w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016-300x199.jpeg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016-1024x681.jpeg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016-768x510.jpeg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016-1536x1021.jpeg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016-326x217.jpeg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Teatri_Kombe\u0308tar_016-450x300.jpeg 450w\" sizes=\"(max-width: 2048px) 100vw, 2048px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Nacionalno pozori\u0161te u Tirani, izgra\u0111eno u periodu 1938\u201339, slu\u017eilo je kao kulturni prostor u vreme uzastopnih vlasti. Fotografija: Albinfo via CC.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9c5c52d\" data-id=\"9c5c52d\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-797eef7 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"797eef7\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2000\" height=\"1333\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79188\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015.jpg 2000w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015-300x200.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015-768x512.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015-326x217.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Teatri_015-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 2000px) 100vw, 2000px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">U pripremi su planovi za izgradnju novog pozori\u0161ta i oblakodera na zemlji\u0161tu. Fotografija: Atdhe Mulla \/ K2.0.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-67915ab elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"67915ab\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c6c7fe5\" data-id=\"c6c7fe5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-8ada8a5 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"8ada8a5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Albanska vlast je 17. maja 2020. godine nasilno sru\u0161ila zgrade Nacionalnog pozori\u0161ta i Eksperimentalnog teatra, a nakon dvogodi\u0161njih napora gra\u0111ana Tirane da ih za\u0161tite, istih onih gra\u0111ana koji su imali podr\u0161ku naroda i aktivista iz Albanije i \u0161ire.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ru\u0161enje sam pratila u\u017eivo preko Facebooka, i to na stranici \u201cSavez za za\u0161titu pozori\u0161ta\u201d, gledaju\u0107i kako stotine policajaca nasilno ulaze u objekat i izvla\u010de aktiviste. Kod mene u Bruklinu je bilo 11.30 uve\u010de, dok je u Tirani bilo 4.30 ujutru \u2014 pandemijski policijski \u010das je jo\u0161 uvek bio na snazi.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nikada ne\u0107u zaboraviti vriske aktivista koji su se za\u010duli kada su oni namereni da sru\u0161e pozori\u0161te \u2014 prekriv\u0161i lica da bi sakrili identitet \u2014 uperili pu\u0161ke u njih i tako ih prisilili da iza\u0111u iz objekta. Me\u0111u tim aktivistima su bili i moji prijatelji s kojima sam stalno kontaktirala.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Za razliku od njih, ja nisam bila u neposrednoj opasnosti. Ipak, to \u0161to sam bila samo posmatra\u010dica, bez mogu\u0107nosti da ne\u0161to preduzmem, bilo je frustriraju\u0107e. Samo sam mogla da komentari\u0161em prenos preko video-linka: \u201cAlo, vidimo \u0161ta radite! Celi svet gleda \u0161ta radite!\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Da li je celi svet zaista gledao ili je to bila samo iluzija?<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Objekti u kojima je bilo sme\u0161teno pozori\u0161te bili su od velikog zna\u010daja za grad. Izgra\u0111eni izme\u0111u 1938. i 1939. godine, svedo\u010dili su o presudnim trenucima u politi\u010dkoj i kulturnoj istoriji Albanije u nekoliko razdoblja. Po\u0161to je bilo zapu\u0161teno skoro tri decenije, a nakon periodi\u010dnih poku\u0161aja da se sru\u0161i, pozori\u0161te je kona\u010dno zatvoreno 2018. godine. Tada je realna opasnost od ru\u0161enja postala o\u010digledna.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-ffc444d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"ffc444d\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f256ff7\" data-id=\"f256ff7\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-f9969a5 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"f9969a5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<h4 style=\"text-align: left;\">Nacionalno pozori\u0161te i Eksperimentalni teatar<\/h4><p>\u00a0<\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Zgrade pozori\u0161ta su prvobitno zami\u0161ljene kao albansko-italijanski kulturni centar \u201cSkanderbeg\u201d, gde je glavna sala bila namenjena za bioskop. Kasnije su im dodeljene druge funkcije \u2014 u njima je formiran Sindikat pisaca i umetnika Albanije te su 1945. odr\u017eana zloglasna su\u0111enja u kojima su protivnici totalitarnog re\u017eima Envera Hoxhe osu\u0111eni na smrt ili do\u017eivotnu zatvorsku kaznu. Zgrade su potom prilago\u0111ene za potrebe Narodnog pozori\u0161ta. Po padu Hoxhinog re\u017eima, institucija je preimenovana u Nacionalno pozori\u0161te.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Dizajn zgrade, u izradi arhitekte Giulija Bertea, drugi su opisali kao futuristi\u010dki dizajn sa da\u0161kom nadrealizma koji evocira De Chiricove slike. Za razliku od ostalih objekata iz toga doba, pozori\u0161te je bilo svetlo i privla\u010dno. Tehnika izgradnje je bila inovativna, a sam objekat je jedan od retkih takvih van granica Italije. Kako su godine prolazile, zgrade su podvrgavane intervencijama albanskih arhitekata i in\u017eenjera, koji su sale prilagodili za potrebe pozori\u0161nih predstava.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-e9bed69\" data-id=\"e9bed69\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-92addef elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"92addef\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Upravo je tada pozori\u0161te preuzelo svoju kona\u010dnu emancipatorsku ulogu u okviru koje su mobilisali ljude iz Albanije i \u0161ire, i to izme\u0111u ostalih umetnike, intelektualce i stru\u010dnjake iz raznih oblasti. Aktivisti su organizovali brojne kulturne aktivnosti da bi o\u017eiveli pozori\u0161te, i u zgradi i van nje \u2014 kao i da bi pokazali da objekat poseduje potencijal da bude iskori\u0161\u0107en kao prostor za stvarala\u0161tvo i da se mora za\u0161tititi.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ovaj pokret usmeren na o\u010duvanje uslovio je do tada nevi\u0111enu intenzifikaciju gra\u0111anskog anga\u017emana po pitanju dono\u0161enja odluka o gradu. \u0160iroki spektar stru\u010dnjaka javno se usprotivio ru\u0161enju. <\/span><a href=\"https:\/\/www.europanostra.org\/europa-nostra-urges-the-albanian-government-to-save-the-national-theatre-from-demolition\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">Podr\u0161ka<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je pristigla iz Docomoma, me\u0111unarodne organizacije za dokumentaciju i o\u010duvanje modernisti\u010dkih zgrada, kao i iz EuropaNostre, panevropske mre\u017ee koja se bavi kulturnim nasle\u0111em. Evropska komesarka za inovacije, istra\u017eivanje, kulturu i obrazovanje, Mariya Gabriel, <\/span><a href=\"https:\/\/twitter.com\/GabrielMariya\/status\/1261227201845919744?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1261227201845919744%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fexit.al%2Fen%2F2020%2F05%2F15%2Feuropean-commissioner-for-culture-advises-dialogue-before-demolition-of-albanias-national-theater%2F\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">pozvala je<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> vladu i sve one koji se zala\u017eu za ru\u0161enje da pregovaraju sa aktivistima koji su se borili da za\u0161tite teatar.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Bilo da su pregovori odr\u017eani iza kulisa ili ne, stavovi onih koji su se borili da spasu zgradu na kraju nisu razmotreni.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Poslednji nastup u pozori\u0161tu odr\u017ean je 17. maja 2020. godine Svaka nada gra\u0111ana u to da grad pripada njima, kao pojedincima i kao kolektivu, nasilno je razbijena u parampar\u010dad. Ovi doga\u0111aji predstavljaju po\u010detak igre mo\u0107nika \u010diji je cilj uspostava apsolutne kontrole nad Tiranom, a nakon njih su usledile sli\u010dne intervencije u u\u017eem centru i na gradskoj periferiji.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-68a0ec5 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"68a0ec5\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c788101\" data-id=\"c788101\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-ddaa44e elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"ddaa44e\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><b>Iza politi\u010dke fasade<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pritisak koji vlasti vr\u0161e da bi kontrolisale gradski pejza\u017e i uticale na njega nije nikakva novina u Tirani. I pre i posle 1990. godine, vlastodr\u0161ci su preobra\u017eavali grad da bi se prilagodio raznoraznim ideologijama.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Poznati albanski arhitekta, Petraq Kolevica, to spominje u svojoj knjizi iz 2004. godine \u2014 \u201cArhitektura i diktatura\u201d. Kolevica potvr\u0111uje da je nad njime, kao intelektualcem, vr\u0161en pritisak u doba totalitarizma, u vreme kada su arhitekti bili li\u0161eni intelektualne individualnosti i primorani da se stave u funkciju jednopartijske dr\u017eave.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pisac i publicista Ardian Vehbiu u svom eseju iz 2003. godine pod nazivom \u201cSahat kula\u201d pi\u0161e o drugom aspektu preobra\u017eavanja grada u skladu sa odlukama koje su dono\u0161ene sa vrha i nametane gra\u0111anima. Vehbiu detaljno obrazla\u017ee napetosti koje nastaju kada je grad istovremeno grad u kom \u017eive njegovi gra\u0111ani i prestonica. Poku\u0161aji gradskog stanovni\u0161tva da stvore zajedni\u010dki urbani prostor u kom se gra\u0111ani pitaju stalno je bio u nesaglasju sa \u017eeljama zvani\u010dnika i slu\u017ebenika koji su \u017eeleli da Tirani daju obele\u017eja planski izgra\u0111enog glavnog grada.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kada je hod\u017eisti\u010dki re\u017eim pao s vlasti, Tirana je podlegla anarhiji \u201cpoliti\u010dke tranzicije\u201d, \u0161to je dovelo do kolektivnog izliva emocija podstaknutih okon\u010danjem totalitarne kontrole. To se ogledalo u urbanoj gradnji koju su zapo\u010deli sami gra\u0111ani.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Oni su uneli male dodatke u urbanisti\u010dku strukturu Tirane i stvorili svojevrsne prigradske oblasti \u2014 podru\u010dja nadomak grada koja nisu ni urbana ni ruralna \u2014 a koje su naselili i izgradili ljudi izme\u0161teni iz drugih delova zemlje usled nedostatka infrastrukturnih kapaciteta, radnih mesta te obrazovnih i zdravstvenih ustanova. Ono \u0161to se desilo na urbanoj periferiji Tirane smatralo se anomalijom, kao ne\u0161to \u0161to je nazadno, dok je u gradu postojala tendencija da se u obzir uzme ljudska dimenzija.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Po\u010detkom 2000-ih godina, umoran od razuzdane gradnje i u ime uspostavljanja urbanisti\u010dkog reda, Edi Rama, tada\u0161nji gradona\u010delnik, trubio je na sva zvona o tome kako je uspe\u0161no ru\u0161io dioske du\u017e reke Lane. Isto tako, zajedni\u010dki projekat Rame i umetnika Anrija Sale, \u201cDammi i Colori\u201d (Daj mi boje) \u2014 sproveden 2003. godine, a koji je obuhvatao farbanje sivih komunisti\u010dkih stambenih blokova u \u017eivopisne boje \u2014 bio je u neku ruku sofisticiraniji na\u010din da se preuzme kontrola nad gradom.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-040dea2 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"040dea2\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-90439a9\" data-id=\"90439a9\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-1cbb5e7 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"1cbb5e7\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1000\" height=\"664\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Fasadat_019.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79182\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Fasadat_019.jpg 1000w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Fasadat_019-300x199.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Fasadat_019-768x510.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Fasadat_019-326x216.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Fasadat_019-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\"> Po\u010detkom 2000-ih godina, fasade mnogih zgrada u Tirani su prefarbane i tako dobile novo ruho. Fotografija: Olson Lamaj.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-c97b3d4 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"c97b3d4\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f414c76\" data-id=\"f414c76\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cd8f25e elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"cd8f25e\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">U okviru tog projekta, estetika svakodnevice, estetika boja, estetika ode\u0107e koja se su\u0161i na balkonu iskori\u0161tena je kao nadahnu\u0107e za farbanje fasade. Boje koje otelovljuju haoti\u010dni duh Tirane gurnute su prvi plan, na glavne fasade, a kroz koje su prethodne nedemokratske vlasti projektovale svoju ideologiju reda, discipline, monotonije i nametnute ravnopravnosti. Ove sumorne fasade bile su oli\u010denje represivne pro\u0161losti. Novi, raznobojni motivi evocirali su oslobo\u0111enje grada i obe\u0107avali novi demokratski period.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Bio je to nekonvencionalni pristup onih na vlasti koji su projekat predstavili kao znak saose\u0107anja prema svakodnevnom \u017eivotu gra\u0111ana Tirane. Ove intervencije su kreirane tako da prodaju iskaz ljubavi, odobravanja i uva\u017eavanja svakodnevice.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">S druge strane, uzbu\u0111enje nastalo zbog ovog novog pristupa bilo je evidentno, naro\u010dito van granica Albanije, a u kvartovima su otpo\u010deli projekti zakonite gradnje, i to uz dozvolu umetnika i gradona\u010delnika Rame. Urbanista Sotir Dhamo je po\u010detkom 2000-ih ove intervencije nazvao urbicidom \u2014 nasiljem nad gradom \u2014 da bi naglasio destruktivne posledice koje te intervencije imaju na urbano tkivo Tirane.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ispolitizovani zahvat nad urbanim pejza\u017eem Tirane nije bio nikakva novina. Tirana se na sebi svojstven na\u010din organski razvijala sve dok 1920. godine nije progla\u0161ena za prestonicu Albanije. Prvi poku\u0161aj da se grad uredi planski vu\u010de korene iz austrijskog plana iz 1917. godine, karte Tirane kojom je prvi put grad dokumentovan u detalje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Italijanski arhitekti anga\u017eovani od strane Ahmeta Zogua 1925. godine su predlo\u017eili prvi urbanisti\u010dki plan za Tiranu, koji je zatim sproveden u doba monarhije i italijanske okupacije. U tom periodu je centar grada preobra\u017een, pri \u010demu je zapo\u010deta gradnja velelepnog bulevara te administrativnih i kulturnih zdanja. Tada je izgra\u0111ena Kraljevska palata, kasnije preimenovana u Palatu brigada, kao i vi\u0161e italijanskih vila koje su kolektivno zvane \u201cvrtni grad Tirana\u201d.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-f7cb24d elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"f7cb24d\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-eab21f7\" data-id=\"eab21f7\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-e8a44de elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"e8a44de\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2560\" height=\"597\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-scaled.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79366\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-scaled.jpg 2560w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-300x70.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-1024x239.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-768x179.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-1536x358.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-2048x478.jpg 2048w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/GT_Bulevardi-foto-e-vjeter_001-326x76.jpg 326w\" sizes=\"(max-width: 2560px) 100vw, 2560px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Dana\u0161nji Trg Majke Tereze izgra\u0111en je po\u010detkom 40-ih godina, u vreme italijanske okupacije Albanije. Fotografija: Fototeka AQSH.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-785191d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"785191d\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-23c7099\" data-id=\"23c7099\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-3f1e41f elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"3f1e41f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Drasti\u010dne promene u izgledu grada nastavljene su u celokupnom periodu vladavine Envera Hoxhe, u \u0161ta spadaju ru\u0161enje starog bazara iz osmanskog doba i izgradnja Palate kulture. Gradnjom \u010detvorospratnica i petospratnica, koje su du\u017e glavnih ulica dignute za potrebe stambenog zbrinjavanja novog socijalisti\u010dkog \u010doveka, stvoreni su novi urbani zidovi grada. Danas \u010desto mo\u017eete nai\u0107i na gradske \u010detvrti u kojima su i s jedne i s druge strane ulice sme\u0161teni nizovi stambenih zgrada iz socijalisti\u010dkog perioda, a iza kojih se kriju ku\u0107e stare Tirane.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Urbicidom izvr\u0161enim 2000-ih godina uni\u0161ten je ve\u0107i dio onoga \u0161to je ostalo od Tirane iz 20-ih godina pro\u0161loga veka. Novogradnjom je legitimizovan manir razvoja grada fokusiran na privatnu imovinu. Nove zgrade su \u010desto zadobijale neobi\u010dan izgled, a zbog nepravilnih oblika parcela, koje su i same \u010desto odraz sukoba izme\u0111u porodica ili suseda, ili pak zloupotrebe imovinskih prava.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Sukobima oko imovine naru\u0161ena je dru\u0161tvena struktura grada. Ono \u0161to je nekada bila porodi\u010dna ili zajedni\u010dka imovina sada je pocepano na privatnu. Ovaj preobra\u017eaj je smatran neizbe\u017enim delom tranzicije u slobodno tr\u017ei\u0161te, ali je u stvari proiza\u0161ao iz nemara gradske uprave prema gra\u0111anima.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Poslednji urbanisti\u010dki plan u komunisti\u010dkom periodu izra\u0111en je 1989. godine te je godinama i dalje kori\u0161ten kao referentni dokument za izdavanje gra\u0111evinskih dozvola. Me\u0111utim, taj dokument je bio predmet slobodnog tuma\u010denja i kr\u0161enja. Ljudi su smatrali da ne zadovoljava potrebe novoga doba u koje je grad u\u0161ao. Procvat stambenih zgrada u Tirani poslu\u017eio je kao model ostalim gradovima u Albaniji, a posebno u obalnom pojasu, gde su izlivene uznemiruju\u0107e koli\u010dine betona.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Godine 2013, gaje\u0107i viziju o \u201cPreporodu\u201d, Socijalisti\u010dka partija (SP) preuzela je vlast pod reformisanim vo\u0111stvom Edija Rame, koji je postao premijer nakon \u0161to je istekao njegov mandat na funkciji gradona\u010delnika Tirane. Socijalisti samo po imenu 2015. godine preuzimaju kontrolu nad Op\u0161tinom Tirana. Pre pet godina, pod vo\u0111stvom Eriona Veliaja, usvojen je plan pod nazivom Tirana 2030. Plan su izradili renomirani milanski arhitekta Stefano Boeri i roterdamski UNLab studio.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Dovo\u0111enje poznatih arhitekata taktika je koja se koristi da bi se o\u010darala albanska javnost, odrasla sa kompleksom inferiornosti u odnosu na strance sa Zapada \u2014 za koje nam se stalno govorilo da su pametniji od nas. Spoljni stru\u010dnjaci predstavljaju se kao neophodna karika za kr\u010denje \u201cnereda koji smo napravili\u201d. Ipak, rezultat je izbegavanje iskrene i otvorene rasprave na lokalnom nivou koja bi se ticala razvoja Tirane.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Sastanci koji su prethodili izradi plana Tirana 2030 trebalo je da budu javnoga karaktera, ali su se na kraju pretvorili u prezentacije za probrane grupe stru\u010dnjaka, a ne u javne, otvorene rasprave sa gra\u0111anima o budu\u0107nosti njihovog grada. Javnost je saznala da su odluke donete bez uzimanja u obzir stavova i interesa gra\u0111ani. Ipak, uveravani su da \u0107e Tirana napraviti iskorak usvajanjem regulatornog plana. Vizija predstavljena u elitisti\u010dkim krugovima zatim je preto\u010dena u plan za tehni\u010dku realizaciju u kom je ve\u0107ina podru\u010dja u centru grada zonirana za visoku gustinu, \u010dime je otvoren put za novogradnju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Urbana kompaktnost je poznati koncept u oblasti urbanisti\u010dkog planiranja i po\u017eeljna je u slu\u010dajevima u kojima postoji potreba da se ubla\u017ee posledice urbanizacije na \u017eivotnu sredinu. Ova urbana gustina treba da umanji razdaljinu koju gra\u0111ani svakodnevno moraju prelaziti. Odgovaraju\u0107a implementacija kompaktnog plana zahteva funkcionalna tehni\u010dka re\u0161enja za cirkulaciju ljudi i robe.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Gu\u017eva u saobra\u0107aju jedan je od o\u010dekivanih, ali ne\u017eeljenih efekata pove\u0107anja broja stanovnika koje urbanisti poku\u0161avaju da suzbiju. Va\u017enost urbane kompaktnosti i negativnih posledica nastalih zbog nerazmatranja te teme u urbanisti\u010dkom planiranju proistekla je iz posmatranja fenomena nekontrolisanog \u0161irenja urbanog prostora u zemljama poput Sjedinjenih Dr\u017eava, gde su urbanisti\u010dki projekti zasnovani na prilago\u0111avanju automobilima \u0161tetno delovali na \u017eivotnu sredinu i utro\u0161ak energije.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ipak, Tirana je druga\u010dija zbog visoke gustine naseljenosti. Kada se otisnete na kratku \u0161etnju ulicama, vidite da grad ima dosta pe\u0161aka te da je motorni saobra\u0107aj neprestan. Me\u0111utim, planom Tirana 2030 nije uzet u obzir kontekst podru\u010dja u kojima je planirano pove\u0107anje gustine te su zanemareni dosada\u0161nji razvoj tih kvartova i zajednice koje u njima \u017eive.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ovaj plan je tako\u0111e predstavljen kao dokument koji \u0107e potencirati zelenilo u urbanim sredinama, i to putem sadnje orbitalne \u0161ume koja treba da funkcioni\u0161e kao granica koja \u0107e spre\u010diti dalje \u0161irenje grada.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kreator plana, Stefano Boeri, izgradio je svoj brend na osnovu svog najpoznatijeg projekta, vertikalne \u0161ume. U pitanju je koncept koji koristi vertikale stambenih zgrada i tako stvara fasade na koje mogu da se posade drve\u0107e i \u017ebunje. Cilj je da se napravi kompaktan i grad sa visokom gustinom naseljenosti koji odr\u017eava vezu sa \u201cprirodom\u201d \u2014 vezu koja se \u010desto gubi onda kada ni\u010du vi\u0161espratnice.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Uprkos privla\u010dnoj retorici, manipulativni zeleni marketing u arhitekturi tog tipa \u010desto se koristi radi zaba\u0161urivanja trenda gradnje betonskih konstrukcija i dru\u0161tvene dezintegracije koja negativno poga\u0111a zajednice. \u0160tavi\u0161e, \u017eivot u tako projektovanom okru\u017eenju je ekonomski izvodljiv samo za mali broj ljudi, jer se sa uvo\u0111enjem slo\u017eenijih tehnologija pove\u0107avaju i tro\u0161kovi izgradnje. Pored toga, tako se individualizuje odnos \u010doveka sa zelenilom, jer se polazi od pretpostavke da \u0107emo mu svi imati pristup na svom balkonu, i to na ra\u010dun horizontalnog rekreativnog prostora u gradu u kom narod mo\u017ee i da se socijalizuje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U sklopu plana Tirana 2030 i njegovog sveukupnog arhitektonskog modela predlo\u017eena je radikalna transformacija grada kroz izgradnju uvis, pri \u010demu se poziva na razuzdanu visokogradnju. Stvaraju\u0107i prostor za budu\u0107e vi\u0161espratnice, plan zadaje kona\u010dan udarac organskom gradskom pejza\u017eu Tirane kao i onoj nekolicini starih \u010detvrti sa niskim zgradama za koje se smatralo da su ugro\u017eene zbog nepostojanja planova. Plan je trebalo da re\u0161i pitanje budu\u0107ih ku\u0107a sa dvori\u0161tima i uskih sokaka te pitanje starih vila (od kojih su neke za\u0161ti\u0107eni spomenici kulture) \u2014 mnoge od njih su sru\u0161ene u protekle dve godine te su na njihovom mestu izgra\u0111eni stambeni objekti.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-2a245c7 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"2a245c7\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-bd876dc\" data-id=\"bd876dc\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-8831501 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"8831501\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Posle trodecenijskog \u010dekanja, plan je stigao u Tiranu, ali je njime propu\u0161tena prilika da se prepozna i uva\u017ei karakter grada.\n<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-cf2ed35\" data-id=\"cf2ed35\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-ec5e7c6 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"ec5e7c6\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Tirana 2030 i prate\u0107i planovi tako\u0111e podrivaju zajednice na gradskoj periferiji kao \u0161to je Kombinat, kvart sa jedinstvenim karakterom u blizini biv\u0161e Fabrike tekstila Staljin. Posle zemljotresa koji se desio u novembru 2019. godine, grad u ime obnove ru\u0161i kolektivne stanove pod izgovorom da su o\u0161te\u0107eni. Ru\u0161enjem takvih prostora uni\u0161tavaju se i zajednice dugogodi\u0161njih stanara, koji nisu bili ni uklju\u010deni u proces odlu\u010divanja o ovom pitanju.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-6118956 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"6118956\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-a2f78d1\" data-id=\"a2f78d1\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-0c82979 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"0c82979\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">U Tirani 2030 poziva se i na ru\u0161ila\u010dke intervencije u prigradskim podru\u010djima izgra\u0111enim 90-ih godina i kasnije, a me\u0111u njima su naselja 5. maj, Pasku\u0107ani i Lapraka. Nijedan postoje\u0107i urbanisti\u010dki aran\u017eman u Tirani ne mo\u017ee da se odupre ovim intervencijama, a koje zahtevaju jedan odre\u0111eni model urbanisti\u010dkog razvoja: vi\u0161espratnice, \u017eivot u stanovima i individualnost.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Posle trodecenijskog \u010dekanja, izradom ovog plana je propu\u0161tena prilika da se prepozna i uva\u017ei urbani karakter Tirane. Na\u017ealost, njime je utrt put za rapidnu transformaciju koja \u0107e Tiranu pretvoriti u monoton grad sa ambicijama da postane metropola, ali bez odr\u017eivih re\u0161enja za probleme koji \u0107e nastati kao posledica tih naglih promena. Upravo pritisak u pravcu ostvarivanja brze zarade te pohleno pro\u017ediranje zemlji\u0161ta u u\u017eem centru grada \u2014 za \u0161ta neki smatraju da se de\u0161ava zbog <\/span><a href=\"https:\/\/www.reporter.al\/2021\/02\/04\/spak-fillon-hetimet-per-pastrimin-e-parave-te-kullat-e-tiranes\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">pranja novca<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> \u2014 podsti\u010du rapidnu transformaciju Tirane, a ona je unu\u0161tila pozori\u0161te, prekopotrebni prostor koji vi\u0161e ne postoji.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Slogan \u201cnema vremena za odmor\u201d \u2014 koji je plasiran u kampanjama Socijalisti\u010dke partije na izborima odr\u017eanim u aprilu 2021. godine, naizgled im pomogav\u0161i da izvojevaju pobedu \u2014 stalno se ponavlja na sastancima i dru\u0161tvenim mre\u017eama. Tim sloganom se implicira da treba da se po\u017euri, ali je te\u0161ko razumeti za\u0161to je to neophodno.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Sli\u010dno umetni\u010dkoj taktici farbanja fasada svojstvenoj pop-artu, uz velike reklamne murale koje su postavile velike firme te sve ve\u0107e prisustvo ogromnih LED ekrana na zgradama i na raskrsnicama, Tirana sve vi\u0161e odra\u017eava konkretnuideologiju, a to je komercijalizam. U pitanju je \u201cDru\u0161tvo spektakla\u201d, ali onog ustajalog spektakla koji poku\u0161ava da nas zaslepi svetlima i popularnom ili psihodeli\u010dnom muzikom na glavnim trgovima, dok kamioni sa me\u0161alicama za beton i dalje stvaraju novu Tiranu, bri\u0161u\u0107i sve \u0161to im stane na put.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0<\/span><\/p><p><b>\u201cNema vremena za odmor\u201d<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ponovo se vra\u0107am u Tiranu posle nekoliko godina provedenih van Albanije. Skoro svakoga dana, na vratima svog stana u kvartu Selvia pronalazim letke sa primamljivim ponudama da iznajmim ili prodam stan u kom \u017eivim. Ovaj deo grada nosi naziv po \u010dempresu koji tu i dalje uspravno i elegantno stoji \u2014 nekada je u gradu slu\u017eio kao orijentir, zato \u0161to je najvi\u0161a ta\u010dka u podru\u010dju. Iako je ime kvarta odolelu zubu vremena, sam \u010dempres se izgubio u betonskoj d\u017eungli koja ga okru\u017euje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Leci na vratima, koje su postavili agenti za nekretnine, nisu namenjeni ljudima poput mene koji unajmljuju nekretnine. Cilj je dovesti u isku\u0161enje vlasnike u tom podru\u010dju, gde i dalje ima starih gra\u0111ana Tirane koji su tu do\u0161li u doba vladavine Envera Hoxhe. Leci po\u010dinju da ispadaju sa svih strana \u010dim u\u0111ete u lift. Pre nekoliko godina, ne tako davno, dok sam jo\u0161 \u017eivela u Tirani, u tim dokumentima uglavnom su se nudili stanovi zakupcima, ali sam danas primetila obrnutu situaciju, gde se u ve\u0107ini letaka tra\u017ee stanovi za iznajmljivanje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ove godine sam jednog prole\u0107nog dana odlu\u010dila sam da se stepenicama popnem do najvi\u0161ih spratova, gde su stanarke zgrade posadile razno cve\u0107e \u2014 kaktus, puzavice, karanfile i kadifice. Na vratima zati\u010dem jedan letak, vrlo jednostavnog izgleda, ali sa jasnom porukom. Poruka glasi: \u201c<\/span><b>TRA\u017dIM STAN<\/b><span style=\"font-weight: 400;\"> za <\/span><b>IZNAJMLJIVANJE STRANCIMA<\/b><span style=\"font-weight: 400;\"> ili za <\/span><b>KUPOVINU<\/b><span style=\"font-weight: 400;\"> od \u2018<\/span><b>OZBILJNIH MU\u0160TERIJA<\/b><span style=\"font-weight: 400;\">\u2019.\u201d\u00a0<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Klju\u010dne re\u010di su ozna\u010dene velikim slovima, istaknute i podvu\u010dene. U nastavku teksta u letku \u010ditalac se uverava u profesionalizam, preciznost i brzinu usluge \u2014 autor navodi da agencija iza sebe ima jedanaest godina iskustva. Dalje se poja\u0161njava da se radi o licenciranom preduze\u0107u, kako bi se \u0161to pre otklonila bilo kakva sumnja u legitimnost ove agencije. Malim slovima na kraju pokazuju da im je stalo do \u017eivotnog okru\u017eenja. Naime, u tekstu se zahteva da se dokument posle upotrebe odlo\u017ei u kantu za sme\u0107e.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ono \u0161to je na mene ostavilo utisak jeste kori\u0161\u0107enje samoponi\u017eavaju\u0107eg vokabulara. Na snazi je tendencija da stranci feti\u0161izuju kao izvor prihoda \u2014 njihov ulazak u Tiranu mo\u017ee biti katalizator za pove\u0107anje cena stanova. Tako se, zauzvrat, mnogim lokalnim gra\u0111anima ote\u017eava pristup sme\u0161taju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Prisustvo takvih oglasa je odraz aktivnosti gra\u0111evinskih preduze\u0107a i rastu\u0107eg tr\u017ei\u0161ta nekretnina. I ja sam shvatila da unajmljivanjem pomenutog stana i sama igram izvesnu ulogu u odr\u017eavanju ovog sistema u opticaju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Tr\u017ei\u0161te nekretnina sve vi\u0161e kapitalizuje od potrebe za stanovanjem, \u010dime se ku\u0107a kao skloni\u0161te preobra\u017eava u preimu\u0107stvo, kao mesto u kom se \u017eivi i u kom se dele trenuci sa prijateljima i porodicom preobra\u017eava u ulaganje. Tako se stanovanje se komercijalizuje i komodifikuje te se njegova funkcija usmerava na zaradu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Program \u201cUrbanisti\u010dkog preporoda\u201d Socijalisti\u010dke partije sastoji se od niza projekata primenjenih \u0161irom urbanih centara u Albaniji. Opisan je kao homogenizuju\u0107a intervencija koja \u0161teti u\u017eem centru brojnih gradova u Albaniji te se \u010dini da je postao najve\u0107i podstrekiva\u010d komodifikacije urbanih sredina na prostoru Tirane.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Sa o\u010dima koje zatrepere na svaki medijski nastup, gradona\u010delnik se <\/span><a href=\"https:\/\/www.scan-tv.com\/veliaj-urbanizimi-rrit-vleren-e-prones-se-qytetareve\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">hvali<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> efektima urbanizacije u Tirani, i to u \u010detvrtima kao \u0161to su Pazari i Ri, Bregu i Lumit i Zoolo\u0161ki, tvrde\u0107i da je neposredno uticao na pove\u0107anje vrednosti nekretnina, pa samim tim i na visinu kirije i tro\u0161kove stanovanja.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-f85a68e elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"f85a68e\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-345234f\" data-id=\"345234f\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-e3f53c5 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"e3f53c5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2560\" height=\"1707\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-scaled.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79375\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-scaled.jpg 2560w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-768x512.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-2048x1366.jpg 2048w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-326x217.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-City-Center_012-1-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 2560px) 100vw, 2560px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Pazari i Ri je jedno od rekonstruisanih gradskih naselja, a u tom procesu rekonstrukcije pove\u0107ani su tro\u0161kovi \u017eivota za gra\u0111ane koji \u017eive u kvartu. Fotografija: Atdhe Mulla \/ K2.0.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-6d52e64 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"6d52e64\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-bdff763\" data-id=\"bdff763\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-a32c88e elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"a32c88e\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Iznena\u0111uju\u0107e je to da gradona\u010delnik koji pripada partiji koja sebe opisuje kao levi\u010darsku svoj uspeh meri na osnovu vrednosti nekretnina u gradu. Pa\u017enju i svoje politike usredsredio je na investitore i vlasnike, a ne na interese gra\u0111ana Tirane.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Usled takvih politika, a prema nedavno <\/span><a href=\"https:\/\/www.monitor.al\/ku-po-shkon-tirana-permasat-e-marrezise-se-ndertimeve\/?utm_content=buffer32607&amp;utm_medium=social&amp;utm_source=facebook.com&amp;utm_campaign=buffer&amp;fbclid=IwAR0U4Fua0zJ1QxgNzoFIn3buSkMmMrIYAnW82k7bJxmNRkjybxGs0po1XJs\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">objavljenim izve\u0161tajima<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">, brojni investitori su promenili svoju strategiju ulaganja u novogradnju. Sada ne grade stanove namijenjene za prodaju, ve\u0107 za iznajmljivanje. Zahvaljuju\u0107i trendu pove\u0107anja broja nekretnina za iznajmljivanje, oni smatraju da je isplativo zadr\u017eati vlasni\u0161tvo nad stanovima kao izvor visokih povrata na ulaganje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Tirana nema propise o zakupnini, za razliku od mnogih gradova u kojima su gra\u0111ani za\u0161ti\u0107eni od iznenadnih poskupljenja, a \u010dime se ubla\u017eava tr\u017ei\u0161na tendencija istiskivanja ekonomski ugro\u017eenih gra\u0111ana. Sem toga \u0161to nije pod kontrolom u tom smislu, tr\u017ei\u0161te iznajmljivanja u Tirani nije ni slobodno tr\u017ei\u0161te, iako se to \u010desto koristi kao razlog da se opravda sve \u0161to se de\u0161ava. Ovim tr\u017ei\u0161tem smisleno upravljaju lokalne politike koje pogoduju najmo\u0107nijima.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ono \u0161to se de\u0161ava u Tirani jeste fenomen poznat pod nazivom d\u017eentrifikacija. Radi se o jednom od goru\u0107ih problema kada govorimo o pravu na stanovanje te o pristupu gradu i njegovim resursima. Veleposednici (eng. <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">landed gentry<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">) u 18. veku u Engleskoj su bili dru\u0161tvena klasa stanodavaca koji su \u017eiveli isklju\u010divo od ubiranja kirije sa svojih imanja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Termin d\u017eentrifikacija pripisuje se autorki Ruth Glass. Ona je ovaj termin koristila da objasni dru\u0161tvenu transformaciju koja se odvijala 60-ih godina u londonskim radni\u010dkim naseljima. Stanovnici koji su generacijama \u017eiveli u tim naseljima bili su primorani da se isele usled dolaska novih gra\u0111ana iz srednje klase koji su, naseljavaju\u0107i se u tom delu grada, pove\u0107ali tro\u0161kove \u017eivota.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">D\u017eentrifikacija ima i rasnu komponentu u Americi, gde rasne podele odgovaraju i klasnim podelama. Nakon svih efekata industrijalizacije, desilo se tzv. bekstvo belaca (eng. <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">white-flight<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">), a \u0161to je podrazumevalo selidbu gra\u0111ana belaca u predgra\u0111a, gde su be\u017eali od zaga\u0111enja i buke industrijalizovanoga grada. Oni su napustili gradske centre u koje su se vremenom naselili pripadnici siroma\u0161nijih klasa, i to uglavnom crnci.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kada je po\u010dela deindustrijalizacija, deca ro\u0111ena u predgra\u0111ima u toku bebi-buma \u2014 naglog rasta broja novoro\u0111ene dece u periodu posle Drugog svetskog rata, koji je trajao do 60-ih godina \u2014 koja su obrazovana u kvalitetnim \u0161kolama pokazivala su ve\u0107u naklonost prema gradu, sele\u0107i se u podru\u010dja koja su smatrana degradiranim te investiraju\u0107i u stanove i biznise. Ovaj povratak se vezuje za projekte revitalizacije gradova \u2014 gradske obnove \u2014 kroz koje su u gradovima realizovane drasti\u010dne intervencije, a tako \u0161to su brisani celokupni siroma\u0161ni kvartovi poznati kao kartonska naselja, stra\u0107are. To se smatralo i jednim vidom rasnog \u010di\u0161\u0107enja crna\u010dkih naselja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Naseljavanje umetnika u napu\u0161tene biv\u0161e industrijske oblasti predstavlja jo\u0161 jedan oblik d\u017eentrifikacije, a s obzirom na to da te oblasti na ovaj na\u010din postaju privla\u010dnije investitorima.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Napu\u0161tene oblasti naseljavaju umetnici \u2014 koje istra\u017eiva\u010d iz oblasti urbanizma, Richard Florida, defini\u0161e kao kreativnu klasu \u2014 koji se pristaju da se nastane u \u010detvrti gde \u017eivotni uslovi nisu idealni u pogledu infrastrukture i udobnosti. Istovremeno, ovi kvartovi im daju izvesni nivo slobode da \u017eive boemski, nesputani \u017eivot pra\u0107en umetni\u010dkim eksperimentisanjem.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pomenuta stvarala\u010dka aktivnost \u010desto dovodi do formiranja malih preduze\u0107a koja usmeravaju pa\u017enju na ove kvartove. Uspehom tih inicijativa kvart zadobija druga\u010diji karakter, \u0161to onda dovodi do rasta cene nekretnina te posledi\u010dno tome i po\u010detku procesa d\u017eentrifikacije. \u010cesto i sami umetnici postaju \u017ertve sopstvenog uspeha jer oni me\u0111u prvima bivaju primorani da se isele iz tih podru\u010dja, s obzirom na to da nisu u mogu\u0107nosti da pokriju sve ve\u0107e tro\u0161kove.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-9439b75 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"9439b75\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c4510dc\" data-id=\"c4510dc\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-2f5c4ef elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"2f5c4ef\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\"> Zbog neobuzdanog kapitalizma prisutnog u Albaniji, Tirana je postala predmet sli\u010dnih oblika d\u017eentrifikacije i u centru i na periferiji grada.<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-3d2373a\" data-id=\"3d2373a\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-f8e61bd elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"f8e61bd\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">In many western c<\/span><span style=\"font-weight: 400;\">ities gentrification occurs in this form, but there is also resistance. Berlin is a typical example of the influence of alternative art in the city&#8217;s commodification. But it is also a place where anti-gentrification activism has increased in recent years. While this is a known phenomenon in many metropolises in Europe and North America, local administration policies driven by community activism are continuously recognizing the contribution of local communities. These movements acknowledge the cultural value these communities bring to the city and also help them <\/span><a href=\"https:\/\/www.tandfonline.com\/doi\/full\/10.1080\/20507828.2020.1766305\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\"><u>negotiate their rights<\/u><\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> in order to mitigate the impact of rapid development.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-d2be0dd elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"d2be0dd\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-e466cbe\" data-id=\"e466cbe\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-3db69a1 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"3db69a1\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">D\u017eentrifikacija se u mnogim zapadnim gradovima odvija u tom obliku, ali nailazi i na izvestan otpor. Berlin je tipi\u010dan primer uticaja alternativne umetnosti na komodifikaciju grada. Ipak, to je ujedno mesto u kom se poslednjih nekoliko godina intenzivirao aktivizam usmeren protiv d\u017eentrifikacije. Iako je to fenomen koji je poznat mnogim metropolama u Evropi i Severnoj Americi, politike organa lokalne samouprave, a na \u010dije dono\u0161enje uti\u010du aktivisti sa lokala, kontinuirano priznaju doprinos lokalne zajednice. Pomenuti pokreti uva\u017eavaju kulturolo\u0161ku vrednost koju ove zajednice donose u grad te im istovremeno poma\u017eu da <\/span><a href=\"https:\/\/www.tandfonline.com\/doi\/full\/10.1080\/20507828.2020.1766305\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">ispregovaraju o svojim pravima<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> kako bi se ubla\u017eile posledice ubrzanog razvoja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Urbanisti u d\u017eentrifikaciji vide priliku da unaprede infrastrukturu i uvedu nove usluge. Me\u0111utim, ako se takve promene realizuju bez uklju\u010divanja gra\u0111ana u proces preobra\u017eaja, onda \u0107e ljudi biti primorani da se isele zbog pove\u0107anih tro\u0161kova \u017eivota. To dovodi do ne\u010dega \u0161to se naziva periferijalizacijom siroma\u0161tva te ose\u0107aja dislokacije sa mesta u kom stanovnik obitava. Tako nastaju izolacija, depresija i visok nivo stresa me\u0111u iseljenim stanovni\u0161tvom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">D\u017eentrifikacija se smatra jednom od odlika neoliberalnoga grada. Nakon arhai\u010dne, trodecenijske tranzicije u pravcu kapitalizma, neoliberalizam se konsoliduje i u Albaniji. U okviru tog razuzdanog kapitalizma u Albaniji, Tirana je postala predmet sli\u010dnih oblika d\u017eentrifikacije i u centru i na periferiji grada, \u0161to samo dobija na zamahu uz podr\u0161ku projekata Socijalisti\u010dke partije te politika Op\u0161tine.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U svojoj knjizi \u201cKratka istorija neoliberalizma\u201d David Harvey stavlja naglasak na protivre\u010dnosti izme\u0111u teorije i prakse neoliberalne dr\u017eave, \u0161to se mo\u017ee videti na primeru Albanije. Tamo se neoliberalne politike kombinuju sa autoritarizmom i korupcijom. Ideolo\u0161ki posmatrano, neoliberalizam se zasniva na slobodnom tr\u017ei\u0161tu, konkurenciji i minimalnoj intervenciji dr\u017eave.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Neoliberali te\u017ee privatizaciji javnog dobra i to smatraju univerzalnim pravom. Prema Harveyjevim re\u010dima, neoliberalni teoreti\u010dari su su\u0161tinski gledano skepti\u010dni prema demokratiji. Glas ve\u0107ine se smatra problemati\u010dnim za individualna prava i demokratija se smatra luksuzom \u2014 provodivom samo onde gde postoji jaka srednja klasa koja garantuje politi\u010dku stabilnost. Prema tome, neoliberalima je dra\u017ee da ih vode elitisti\u010dki lideri i \u201cstru\u010dnjaci\u201d.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Neoliberalna uprava u prvi red rekovo\u0111enja stavlja izdavanje naloga i nare\u0111enja \u2014 \u0161to se u Albaniji realizuje kroz odluke koje donosi Savet ministara ili preko specijalnih zakona \u2014 kao i upu\u0107ivanje sporova sudovima, koji u Albaniji nisu u potpunosti funkcionalni.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Harvey tvrdi da neoliberalizam u praksi stvara idealne uslove za formiranje dru\u0161tvene klase koja se ekonomski ozna\u017euje tako \u0161to ne samo da nastoji da se oslobodi zavisnosti od dr\u017eave, ve\u0107 i da preusmeri mo\u0107 dr\u017eave u svoju korist. Prema tome, neoliberalne okolnosti stvaraju klasu koju ne zanima smanjenje upliva dr\u017eave, nego iskori\u0161tavanje dr\u017eave u tom smislu da radi u korist klase koja ima ekonomsku mo\u0107. Harvey tvrdi da je neoliberalni kapitalizam naklonjen urbanizaciji kao sredstvu za cirkulaciju kapitala, koji uvek mora da se ula\u017ee u ne\u0161to, \u0161to dovodi do zanemarivanja ozbiljnih problema dru\u0161tvene segregacije, individualizma i ekolo\u0161kih rizika.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-65359c7 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"65359c7\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c9a5259\" data-id=\"c9a5259\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c3af9d2 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"c3af9d2\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Deluje da Tirana pravi iste gre\u0161ke koje su napravili i drugi gradovi. Poku\u0161avaju\u0107i da li\u010di na ostale evropske prestonice, ona postaje njihova izvitoperena kopija.<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-61026cb elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"61026cb\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-cbb99e0\" data-id=\"cbb99e0\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-63fdc59 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"63fdc59\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Antropologinja urbanizma Setha Low stavlja akcenat na produbljivanje jaza izme\u0111u ekonomskih klasa u gradovima, \u0161to tako\u0111e stvara probleme u oblasti dru\u0161tvene segregacije. D\u017eentrifikacija pospe\u0161uje odlazak ekonomski ugro\u017eenih osoba, kreiraju\u0107i stanje u kom \u017eivot u gradu postaje privilegija uglavnom srednje klase.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Uporedivo sa de\u0161avanjima u Tirani, imu\u0107ni su izolovani u ne\u010demu \u0161to Low naziva utvr\u0111enim fragmentima grada, a \u0161to se ina\u010de naziva ogra\u0111enim zajednicama. One su izgra\u0111ene zbog strahova bogatih, \u0161to ih navodi da se samoizoluju, pove\u0107avaju\u0107i stepen svoje bezbednosti, ali ne nu\u017eno i sre\u0107e. Segregacija je najevidentnija u uspostavljanju fizi\u010dkih barijera koje dele zajednice, kao \u0161to su zidovi opremljeni sofisticiranom tehnologijom za nadzor.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Svedoci smo promena u okviru kojih Tirana postaje segregiranog grada, ali za to kreatori politika ne mare. Tirana je na putu da napravi iste gre\u0161ke koje su pre nje napravili drugi gradovi. Poku\u0161avaju\u0107i da li\u010di na ostale evropske prestonice, ona postaje njihova izvitoperena kopija.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0<\/span><\/p><p><b>Buldo\u017eeri na ku\u0107nom pragu<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Dana 19. januara 2022. zatekla sam se u Tirani kada su ru\u0161iili drugi dio grada, u blizini reke. Kvart poznat pod nazivom 5. maj dobio je ime po glavnoj ulici koja do njega vodi, a koja se prote\u017ee od ukr\u0161tanja sa Medreseom pa sve do reke.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Dok hodate tuda, du\u017e ulice zati\u010dete predele sa raznim urbanisti\u010dkim elementima. Od Medresee do kru\u017enog toka \u201cUnaza\u201d pru\u017ea se ulica u kojoj se ponajvi\u0161e prodaju kori\u0161\u0107ena ili jeftina roba. Na Unazi \u0107ete na\u0107i pijacu Medresea, gde trgovovanje postaje dinami\u010dno i bu\u010dno. Ispred su niske zgrade od cigala, sa malim prodavnicama u prizemlju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nastavljaju\u0107i niz Ulicu 5. maja, na kraju pijace \u0107ete nai\u0107i na zonu koja je u izgradnji, sa vi\u0161espratnicama u kojima su na prvom spratu prodavnice, a na drugom kancelarije. Ovo je model koji se ponavlja po celom gradu, a da se pritom ne uzimaju obzir ni kontekst ni potrebe zajednice. Malo ni\u017ee vidite nekada\u0161nja skladi\u0161ta, a zatim \u2014 \u0161to je tipi\u010dno za ovaj tip gradnje \u2014 dvospratne ili trospratne ku\u0107e koje su izgradile osobe koje su se Tiranu preselile u jeku demografskih promena po padu komunisti\u010dkog re\u017eima.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pridru\u017eila sam se aktivistima novoformirane grupe \u201c<\/span><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/therighttothecity\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">Pravo na grad<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">\u201d, u \u010dijim aktivnostima se isprepli\u0107u discipline dru\u0161tvenih, politi\u010dkih, ekonomskih i urbanisti\u010dkih nauka. U tom kraju sam ve\u0107 bila sa njima \u2014 i to na jednom od svakodnevnih sastanaka koje su stanovnici ovoga grada organizovali kako bi diskutovali o svom polo\u017eaju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ovaj dan je bio druga\u010diji od ostalih. Ulicom 5. maja prolazili su kamioni natovareni kau\u010dima, ormanima, du\u0161ecima, fri\u017eiderima i televizorima, prevoze\u0107i i poneke obeshrabrene gra\u0111ane. Dok su ti kamioni i\u0161li glavnom ulicom, buldo\u017eeri su ru\u0161ili ku\u0107e tih ljudi. Policajci su se sva\u0111ali sa \u017eenom obu\u010denom u tradicionalnu ode\u017edu \u201cMirdita\u201d. Neumorno je tra\u017eila ode\u0107u koja je ostala u ku\u0107i, tradicionalnu no\u0161nju koju je izdvojila, a kako bi je obukla onda kada umre.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-01d2563 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"01d2563\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-1b1eea8\" data-id=\"1b1eea8\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-702738d elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"702738d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1102\" height=\"1102\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79134\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021.jpg 1102w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021-300x300.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021-150x150.jpg 150w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021-768x768.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021-326x326.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_021-115x115.jpg 115w\" sizes=\"(max-width: 1102px) 100vw, 1102px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">U ime obnove, stotinama gra\u0111ana iz kvarta 5. maj sru\u0161eni su domovi. Fotografije: Dorina Plumbi \/ K2.0.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-17043b5\" data-id=\"17043b5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-8314e66 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"8314e66\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"848\" height=\"848\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79288\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1.jpg 848w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1-300x300.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1-150x150.jpg 150w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1-768x768.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1-326x326.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_022-1-115x115.jpg 115w\" sizes=\"(max-width: 848px) 100vw, 848px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-173650f elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"173650f\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f0dc5d3\" data-id=\"f0dc5d3\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-fa2f59a elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"fa2f59a\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Bila je to \u201cMajka Liza\u201d, a od tog trenutka je postala prepoznatljivo lice \u0161irom Albanije. Sve stvari iz njene ku\u0107e nasilno su izba\u010dene napolje i jedva je disala, proklinju\u0107i one koji su pred njenim o\u010dima po\u010dinili ovo zverstvo. Prisetila se svog supruga koji se, pre nego \u0161to je preminuo, pobrinuo za to da \u017eive u najboljim mogu\u0107im uslovima i u miru, gledaju\u0107i svoja posla, i to u ku\u0107i koju su sami izgradili. Izgradili su je napornim radom, u znoju \u2014 uz pomo\u0107 cele porodice: dece, \u017eena i mu\u0161karaca, pa \u010dak i njihovih suseda.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Majci Lizi je re\u010deno da se to radi u ime napretka, ali nije mogla da veruje da je takav napredak ne\u0161to dobro kada je sa sobom donio toliko nasilje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Me\u0161tani su pokazivali poruke i pretnje koje su dobili, \u0161to je samo oli\u010denje napetosti koje su prethodile tom danu. Primili su zvani\u010dna pisma o preme\u0161taju koja je trebalo da potpi\u0161u, ali u njima nije bilo podataka o tome kada i gde \u0107e dobiti stan niti o tome koliki \u0107e taj stan da bude, na kom spratu i koja strana \u0107e da bude okrenuta prema suncu. To zna\u010di da nisu mogli ni da zamisle novi \u017eivot koji im je nametnut, a da jesu, to bi im pru\u017eilo barem neku utehu.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-4e24086 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"4e24086\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-d0c7bd7\" data-id=\"d0c7bd7\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-1eebf0e elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"1eebf0e\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2000\" height=\"1333\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79131\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020.jpg 2000w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020-300x200.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020-768x512.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020-326x217.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-5-Maji_020-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 2000px) 100vw, 2000px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Majka Liza je u svojoj ku\u0107i \u017eivela godinama, sve dok nije sru\u0161ena po\u010detkom 2022. Fotografija: Atdhe Mulla \/ K2.0.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-cef362f\" data-id=\"cef362f\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-63aa0df elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"63aa0df\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Majci Lizi je re\u010deno da se to radi u ime napretka, ali ona nije mogla da veruje da je takav napredak ne\u0161to dobro kada je sa sobom donio toliko nasilje.\n<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-9ae1d13 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"9ae1d13\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-0334223\" data-id=\"0334223\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-360f1b5 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"360f1b5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Majka Liza nije znala gde \u0107e biti preme\u0161teni njeni susedi, ljudi sa kojima je godinama delila radost i tugu. Ni\u0161ta nije potpisala, a ipak su desetine policajaca danas u\u0161le u njenu ku\u0107u i izbacili Lizu zgrabiv\u0161i je za ruke i iznev\u0161i napolje. Buldo\u017eer je odvalio zid koji gleda na kuhinju na tre\u0107em spratu. Kuhinju su izgradili tek nedavno, a nakon \u0161to su godinama spremali hranu u improvizovanoj rerni. Kada je ka\u0161ika buldo\u017eera udarila u stepenice od betona, cela zemlja je zadrhtala.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Posvedo\u010dila sam toj sceni zajedno sa jednom novinarkom, prijateljicom, koju sam upoznala u Feministi\u010dkom kolektivu. Pored nas je bila Mara, \u017eena koja je \u0107utke stajala i gledala celu scenu \u2014 izgledala je o\u010dajno, besno. \u201cI na\u0161u su ku\u0107u obele\u017eili\u201d, rekla mi je. \u201cSru\u0161i\u0107e i na\u0161u ku\u0107u. Svu u\u0161te\u0111evinu smo ulo\u017eili u tu ku\u0107u, decu smo tamo podigli. Danas boravimo u sobi na donjem spratu, sami smo skinuli sve prozore i vrata, da spasimo sve \u0161to se spasti mo\u017ee.\u201d Pitali smo je da li \u017eeli da govori pred mikrofonom, na \u0161ta je odgovorila da \u017eeli da javno govori o trudu ulo\u017eenom u izgradnju njihove ku\u0107e, ali suprug joj nije dao da razgovara sa novinarima. (Mara je pseudonim.)<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Razumem taj pritisak kom je neprestano izlo\u017eena, to \u0161to je u\u0107utkuju kao \u017eenu, to \u0161to gu\u0161e jednu prirodnu, ljudsku reakciju, taj nervozni izliv emocija, jer je htela da digne glas i oslobodi bes. To se tradicionalno percipira kao opasnost po maskulinitet \u2014 ono \u0161to frojdovska psihoanaliza kategori\u0161e kao \u017eensku histeriju sredstvo je suzbijanja \u017eenskog iskustva. \u017dena je po ro\u0111enju kulturolo\u0161ki definisana kao bi\u0107e doma\u0107instva \u010dije je telo zajedno sa mislima cenzurisano, a svako iskakanje iz okvira blagog, ne\u017enog \u017eenskog pona\u0161anja smatra se anomalijom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kada sam pitala Maru \u0161ta njoj zna\u010di taj dom, ona je odgovorila da joj je on sve u \u017eivotu. Prisetila se onoga \u0161to joj je baka rekla kada je napu\u0161tala ku\u0107u kao nevesta: \u201cKu\u0107a pripada \u017eeni i pokazuje koliko si dobra i marljiva. Mu\u0161karac ima onoliko nevolja koliko je rupa u zidovima ku\u0107e. Nije lako. Mora\u0161 da \u0107uti\u0161 i da sebi pravi\u0161 prostor, k\u0107eri moja!\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Vrlo je predano prala i ribala taj pod. Pri\u010dala mi je kako su joj jo\u0161 uvek u jasnom se\u0107anju cvetni i romboidni motivi sa tepiha i \u0107ilima koji su joj bili prete\u0161ki dok ih je svom snagom tresla, a zatim ka\u010dila na verandu da se provetre. Nikada joj nije bilo te\u0161ko da zamoli decu da skinu cipele svaki put kada bi nabrzinu u\u0161la u ku\u0107u. \u201cDevoj\u010dice su druga\u010dije, one skinu cipele jer su devoj\u010dice. De\u010daci su neorganizovani, ne mo\u017eete tu ni\u0161ta da promenite jer su de\u010daci\u201d, govorio joj je sused iz ku\u0107e preko puta.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Papirologija, vlasni\u0161tvo, legalizacija \u2014 sve su to mu\u0161ke teme. Nikada se time nije bavila jer nije imala vremena. Morala je da se postara za to da je pod opran, da su tepisi istreseni, da je \u0107ebad prostrta, te da je hrana na stolu. Svi su bili sre\u0107ni kada su kona\u010dno primili sertifikat kojim je legalizovano njihovo vlasni\u0161tvo nad objektom, a nakon skoro dvadesetogodi\u0161njeg \u010dekanja \u2014 i to uo\u010di prethodnih izbora. Nikada nisu razumeli kako to da su neki susedi dobili te dokumente ranije, a neki nikad \u2014 sve do onog dana kada su im se buldo\u017eeri na\u0161li na ku\u0107nom pragu.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-8c81e9c elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"8c81e9c\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-8dbe42b\" data-id=\"8dbe42b\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-f91855f elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"f91855f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1954\" height=\"1302\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79435\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy.jpg 1954w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy-300x200.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy-768x512.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy-1536x1023.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy-326x217.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Protesta-5-Maji_Gerta-Xhaferaj_2022-copy-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 1954px) 100vw, 1954px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Desetine \u017eena protestovalo je protiv ru\u0161enja svojih ku\u0107a u naselju 5. maj. Fotografija: Gerta Xhaferaj.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-b57cd28 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"b57cd28\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-2eac2fd\" data-id=\"2eac2fd\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-8929782 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"8929782\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Zadivila me je kada sam je na dan kada je njena ku\u0107a sru\u0161ena, 22. februara, videla kako u prvim redovima stoji rame uz rame sa svojim prijateljicama, prepuna hrabrosti i odlu\u010dna da se suo\u010di sa policijom. \u201cKu\u0107a pripada \u017eeni\u201d, rekla joj je baka, \u201cda bi je odr\u017eavala \u010distom.\u201d Ipak, ona se toga dana na tom mjestu pojavila zajedno sa prijateljicama i sestrama da bi je za\u0161titila od buldo\u017eera.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0<\/span><\/p><p><b>Kome pripada napredak?<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Manji prate\u0107i planovi u okviru projekta Tirana 2030, poznatiji kao Obavezni lokalni planovi, naru\u0161avaju urbanisti\u010dko stanje u gradu uklanjanjem postoje\u0107ih zajednica. Ti planovi se u naseljima 5. maj i Kombinat realizuju velikom brzinom i nasilno, pri \u010demu se iskori\u0161tava hitni smje\u0161taj gra\u0111ana koji su izgubili domove u zemljotresu. U skladu sa \u010der\u010dilovskim <\/span><a href=\"https:\/\/www.reporter.al\/2022\/05\/17\/perfituesit-e-medhenj-te-programit-te-rindertimit\/?fbclid=IwAR2pU_O2oo5aZyrBkn0DZ1ubSFNk0a9r56YfJeJkp2wv_GArOe28at5fEvg\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">sloganom<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> koji glasi: \u201cNe dozvoli nikada da dobra kriza propadne\u201d, dr\u017eavno rukovodstvo koristi proces obnove posle zemljotresa kao priliku da zaobi\u0111e zakonske procedure koje bi ina\u010de morale biti ispo\u0161tovane, u \u0161ta spadaju i javne rasprave.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kreiranje ovih planova ponovo je povereno dvojici italijanskih arhitekata bliskih Rami. Stefano Boeri, kreator generalnog plana Tirana 2030, napravio je i glavni plan za podru\u010dje 5. maj. Boeri je ujedno preimenovao taj kraj \u2014 njegov stari naziv Bregu i Lumit, koji je poznat \u0161iroj javnosti (i koji zna\u010di \u201cobala reke\u201d), preveden je na engleski: \u201cTirana Riverside\u201d.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Produbljuju\u0107i ekomanipulativnu retoriku, Boeri dodaje jo\u0161 jedan propagandisti\u010dki element u svoj glavni plan te progla\u0161ava 5. maj prvim anti-kovid kvartom u Tirani. U reklamama za ovaj plan prikazuju se stambeni blokovi me\u0161ovite namene sa zelenim fasadama i lete\u0107im dronovima. Prema svemu sude\u0107i, dronovi nagove\u0161tavaju da \u0107e budu\u0107nost u ovom delu grada biti obele\u017eena najsavremenijom tehnologijom. Glavna konstatacija je da \u0107e dronovi obavljati dostavu na terase stanova, \u010dime \u0107e se smanjiti potreba za fizi\u010dkim kontaktom u toku pandemije. Skretanjem pa\u017enje sa su\u0161tine \u2014 \u010demu slu\u017ee dronovi, koji su sami po sebi nerealni \u2014 stvara se glamurozni utisak o napretku uz pomo\u0107 arhitekture.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U ime obnove nakon zemljotresa, italijanski studio Archea Associati, predvo\u0111en arhitektom Marcom Casamontijem, promenio je naziv \u010detvrti u kojoj je sme\u0161tena nekada\u0161nja Fabrika tekstila Staljin iz \u201cKombinat\u201d u \u201cKombin-Art\u201d. Jo\u0161 od njegovog nastanka, ovaj kraj se sastojao iz dva dela sa razli\u010ditim funkcijama \u2014 od stambenog bloka i od uslu\u017eno-industrijske zone. Novi naziv, \u201cKombin-Art\u201d, odobren je u toku pandemije te je na internetu predstavljen javnosti kao svr\u0161en \u010din.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Glavnim planom je predvi\u0111eno da se cijeli kvart sru\u0161i i iznova izgradi. Ru\u0161enje je po\u010delo, ali se grupa stanovnika organizovala te podnosi \u017ealbe sudovima. Neke od sporova su ve\u0107 dobili.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U me\u0111uvremenu se ru\u0161e biv\u0161i industrijski pogoni, u kojima stotine porodica \u2014 uglavnom iz severne Albanije \u2014 \u017eivi skoro tri decenije, skvotuju\u0107i u napu\u0161tenim zgradama. Me\u0161tani su sve ove godine smatrani tek osobama koje su zauzele prostor. Pri\u010daju kako su im gigantske strukture prvo poslu\u017eile kao ogromna skloni\u0161ta, ali je trebalo da pro\u0111e dosta vremena dok nisu postale pogodne za stanovanje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Polako su pobolj\u0161avali \u017eivotne uslove tako \u0161to su ulagali koliko su mogli, malo po malo. Me\u0161tani su zajedno radili na re\u0161avanju zajedni\u010dkih problema kada su u pitanju infrastruktura zgrade, ventilacija, prozori i ome\u0111ivanje dvori\u0161ta. Tako je proces izgradnje i preobra\u017eaja njihovih domova poslu\u017eio kao iskustvo koje stvara i ujedno u\u010dvr\u0161\u0107uje zajednice.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-65f08d9 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"65f08d9\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-af902fe\" data-id=\"af902fe\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-11f55bb elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"11f55bb\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2000\" height=\"1333\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79122\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001.jpg 2000w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001-300x200.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001-768x512.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001-326x217.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_001-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 2000px) 100vw, 2000px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Podru\u010dje u kom je sme\u0161tena biv\u0161a Fabrika tekstila \u201cStaljin\u201d prema aktuelnim planovima treba da bude sru\u0161eno, a kako bi se napravilo prostora za izgradnju novih objekata. Fotografije: Atdhe Mulla \/ K2.0.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-2a95bf2\" data-id=\"2a95bf2\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-92970f5 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"92970f5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"2000\" height=\"1333\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-79128\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003.jpg 2000w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003-300x200.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003-768x512.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003-326x217.jpg 326w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG_Kombinati_003-450x300.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 2000px) 100vw, 2000px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-bac155a elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"bac155a\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-da158ef\" data-id=\"da158ef\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d3f33d6 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"d3f33d6\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Prema novom planu nastalom u arhitektonskom studiju Archea Associati, sve ove zgrade i zajednice koje su formirane u njima bi\u0107e izbrisane, a da bi se ustupio prostor novim zgradama. Ru\u0161enje se sprovodi u fazama. Me\u0161tani \u017eive u stalnoj neizvesnosti, pitaju\u0107i se kada \u0107e do\u0107i red na njih. Neki su \u010dak anga\u017eovali buldo\u017eere i sami ru\u0161e svoju imovinu kako bi iz domova spasili \u0161ta se spasiti mo\u017ee, uklju\u010duju\u0107i gra\u0111evinski materijal, a posebno gvo\u017e\u0111e. Ovde nema otpora ru\u0161enju, ali se me\u0161tani nadaju da \u0107e op\u0161tinski organi ispuniti svoja obe\u0107anja i dati im nove stanove.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ove krajevi oko severne periferije Tirane \u2014 u koje spada i Op\u0161tina Kamza \u2014 na neformalan na\u010din je izgradio narod. Upotreba termina \u201cneformalan\u201d u ovom kontekstu je prvobitno definisana od strane Me\u0111unarodne organizacije rada, agencije Ujedinjenih nacija koja se zala\u017ee za pravdu u sektoru rada, a zatim je pozajmljena za potrebe u oblastima arhitekture i urbanisti\u010dkog planiranja. Iako je re\u010d o terminu koji se u pomenutim disciplinama osporava, on se ipak uveliko koristi u politi\u010dkom i akademskom diskursu u Albaniji.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u201cNeformalan\u201d je termin koji po\u010diva na negaciji. On ne nagla\u0161ava ono \u0161to jeste, ve\u0107 ono \u0161to nije. Definicija neformalnosti se zasniva na uverenju da su samoizgra\u0111eni prostori kao \u0161to su oni prethodno opisani u potpunosti izvan normi arhitekture kao akademske i stru\u010dne discipline.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">S druge strane, u institucionalnom kodeksu su ti prostori ostali zvani\u010dno nepriznati. Stoga su ljudi koji su ih stvorili i naselili definisani kao prido\u0161lice, kao drugi. Koncept \u201cdrugoga\u201d odnosi se na me\u0111uljudske odnose sa onima koji se razlikuju od nas, ali predstavlja i odre\u0111eni oblik kulturolo\u0161ke hegemonije koja izop\u0161tava konkretne dru\u0161tvene grupe iz dru\u0161tveno-ekonomskih institucija, postavljaju\u0107i ih u podre\u0111en polo\u017eaj. Politi\u010dka vlast te ljude smatra polulegitimnima.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-b22b34f elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"b22b34f\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-custom\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-66 elementor-top-column elementor-element elementor-element-a71bf61\" data-id=\"a71bf61\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-4434cc8 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"4434cc8\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1280\" height=\"575\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/TG-Kamza_018-1280x575.jpg\" class=\"attachment-full-width size-full-width wp-image-79185\" alt=\"\" loading=\"lazy\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\"> Za vreme hod\u017eisti\u010dkog re\u017eima, Kamza je uglavnom slu\u017eila kao poljoprivrebna oblast od koje su koristi imala okolna podru\u010dja. Po padu komunizma, gra\u0111ani su po\u010deli da se sele u tu oblast te je kasnije postala op\u0161tina. Fotografija: Albinfo via CC.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-33 elementor-top-column elementor-element elementor-element-7ad6c72\" data-id=\"7ad6c72\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-8ef79b3 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"8ef79b3\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<h4>Grad po meri gra\u0111ana<\/h4><h4 style=\"text-align: left;\"><b style=\"font-size: 20px; letter-spacing: -0.1px;\">\u00a0<\/b><\/h4><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kamza spada me\u0111u najve\u0107e op\u0161tine u Albaniji. Za vreme masovne migracije naroda u zapadne nizije Albanije u toku i nakon devedesetih godina, Kamza se iz poljoprivredno-rudarskog kraja pretvorila u stambeno podru\u010dje. Izgradnja Kamze kao grada vodila se odozdo nagore \u2014 drugim re\u010dima, gradili su je sami stanovnici, oslanjaju\u0107i se na porodi\u010dne i komunalne resurse. To se prvobitno desilo zbog odsustva dr\u017eavne pomo\u0107i.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kamza je danas grad sa ljudima koji me\u0111usobno \u017eive druga\u010dije. Novi stanovnici su sa sobom doneli novi model pona\u0161anja i kombinovali ga sa ostalima u su\u017eivotu. Iskustva emigracije su tako\u0111e ostavila veliki trag, kao i u ostalim krajevima Albanije. U Kamzi se ta povezanost sa osobama koje su emigrirale izme\u0111u ostalog mo\u017ee videti u isprepletenoj kulturi gradnje.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-e1f72e3 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"e1f72e3\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-e88b050\" data-id=\"e88b050\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cb11438 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"cb11438\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Vokabular koji se koristi u javnosti kada se govori o stanovnicima ovih oblasti odgovara sveop\u0161toj dru\u0161tvenoj stigmi kojom su ozna\u010deni stanovnici iz severnih planinskih predela, koji su etiketirani uvredljivim izrazom <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">malok\u00eb<\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\"> (\u201cbr\u0111ani\u201d). Gradona\u010delnik je <\/span><a href=\"https:\/\/exit.al\/pas-vandale-e-qeneri-tani-veliaj-i-quan-banoret-e-tiranes-shpellare\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">upotrebljavao<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> izraze <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">shpellar\u00eb <\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">(\u201cpe\u0107inski ljudi\u201d) kada je govorio o \u017eiteljima Astira te \u201cbespravni naseljenici\u201d i \u201coni \u0161to \u017eive u septi\u010dkim jamama\u201d kada je govorio o me\u0161tanima 5. maja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ovakvim izra\u017eavanjem Veliaj pokazuje prezir prema na\u010dinu \u017eivota koji smatra stranim. Prisutan je prezir prema svim materijalnim nastojanjima ovih ljudi, prema njihovoj borbi da izgrade \u017eivot bez dr\u017eavne podr\u0161ke i da se umesto toga oslone na zajednicu i rodbinske veze.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ova sfera zajednice, koja \u0161tr\u010di kao tre\u0107a sfera \u2014 izvan dihotomije javnog i privatnog \u2014 od presudnog je zna\u010daja za stvaranje ovakvih \u010detvrti. Ona nije imuna na fenomene koji poga\u0111aju celokupno albansko dru\u0161tvo, uklju\u010duju\u0107i emigraciju i individualizam koji ga svakodnevno uni\u0161tavaju. Vre\u0111anje i nasilne intervencije vlasti fatalni su po odnose unutar ovih zajednica. Pored toga, ovakvo pona\u0161anje i ovakvo demonstriranje politi\u010dke sile produbljuju dru\u0161tvene podele i polarizaciju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Radi se o reprodukciji stigme koja je u proteklih nekoliko godina naizgled jenjavala, ali koja se vratila u javno mnjenje iz populisti\u010dkih razloga. Krajnji cilj ovog diskursa jeste da se pridobije podr\u0161ka odre\u0111ene dru\u0161tvene kategorije, a to su konkretno gra\u0111ani Tirane koji su do\u0161li u gradski centar u doba komunizma, a koji su stoga imali olak\u0161ani pristup administraciji i resursima prestonice.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Polarizacija indukovana odozgo oli\u010dena je u percepciji Majke Lize u javnosti \u2014 jedni su je podr\u017eali i solidarisali se sa njom, a drugi <\/span><a href=\"https:\/\/opinion.al\/video-nene-lizen-e-perzene-nga-protesta-nuk-kemi-ardhur-per-shtepine-tende\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">prezreli<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">. \u010celnici Tirane i Albanije danas te\u017ee da se svrstaju me\u0111u one koji su simbol napretka i koji u ime evropejstva negiraju narodnu kulturu. Sti\u010de se utisak da se Tirana gradi upravo za tu dru\u0161tvenu kategoriju, pri \u010demu se proteruju oni za koje se smatra da su primitivni i da su ko\u010de progres.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-e47dd06 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"e47dd06\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-ae76b4a\" data-id=\"ae76b4a\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-39694ee elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"39694ee\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Ukoliko model izgradnje stambenih zgrada postane jedini vid razvoja u Tirani, onda \u0107emo propustiti priliku da dobijemo raznolik grad.\n<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-2eca4f7\" data-id=\"2eca4f7\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-f498a1c elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"f498a1c\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p>Podru\u010dja koja su sami gra\u0111ani izgradili rasprostranjena su do te mere da ne mogu biti zanemarena. Ta naselja su formirana van logi\u010dkih okvira dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta. Dr\u017eavna intervencija, u kojoj se koristi disciplina arhitekture, dolazi u sukob sa autonomnim karakterom ovih podru\u010dja. Disciplina arhitekture umnogome je evrocentri\u010dnog karaktera i tek je u prvim fazama preispitivanja svojih dominantnih metoda \u2014 uprkos tome \u0161to su brojni autori iz pomenute discipline i oni van nje izrazili zabrinutost zbog njenog deterministi\u010dkog karaktera.<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-87db879 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"87db879\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-918b335\" data-id=\"918b335\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9d26031 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"9d26031\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"letter-spacing: -0.1px;\">Od presudnog je zna\u010daja za arhitekturu da sara\u0111uje sa drugim disciplinama, poput antropologije, sociologije i urbanisti\u010dke geografije, a kako bi razumela kulturu zemlje u kojoj interveni\u0161e. Ukoliko, kao \u0161tose mo\u017ee videti, model izgradnje stambenih zgrada postane jedini vid razvoja u Tirani, onda \u0107emo propustiti priliku da dobijemo raznolik grad.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ameri\u010dka sociologinja Sharon Zukin isti\u010de tendenciju savremene \u0161kole urbanisti\u010dkog projektovanja i arhitekture da projekte kreira uglavnom za potrebe vi\u0161e srednje klase, koja slu\u017ei kao motor d\u017eentrifikacije i koja je u mogu\u0107nosti da plati prostore za stanovanje dostupne na tr\u017ei\u0161tu. Kritika koju Zukin iznosi na ra\u010dun ove pojave odnosi se na to da se arhitektura fokusira na jedan odre\u0111eni na\u010din \u017eivota, proizvode\u0107i neku vrstu univerzalnog i homogenizuju\u0107eg dizajna koji elimini\u0161e druge vidove kori\u0161\u0107enja prostora i njegovog nastanjivanja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U tom smislu, vladaju\u0107a stranka koja tvrdi da je na levom delu politi\u010dkog spektra treba da ima vi\u0161e empatije prema narodnom i komunalnom karakteru naselja koja su zajednice stvorile za sebe te da po\u0161tuje te prostore onakve kakve jesu, a ne da ih nasilno bri\u0161e ili u\u010dvr\u0161\u0107uje postoje\u0107u stigmu prema njima. Stanje nastalo nakon 90-ih godina, koje je prvobitno bilo anarhi\u010dno, a zatim i pro\u017eeto korupcijom, danas je neprijatelj mnogih gra\u0111ana.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u010cak i u za nju najte\u017eim danima, kada je bila primorana da napusti svoj dom, na licu Majke Lize videli su se hrabrost i ponos. \u017dene iz 5. maja pru\u017eile su otpor i pokazale smelost suo\u010div\u0161i se sa policijom i buldo\u017eerima. Tako su dirnule hiljade srca koja su se ujedinila da bi pru\u017eila otpor i odbranila pozori\u0161te. Upravo je to Tirana koja se opire nasilju i kulturi dominacije. Napredak ne mo\u017ee proiza\u0107i iz takvih stvari.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Progres prevashodno nastaje iz politike prihvatanja i razumevanja drugih, izgradnjom kulture komunikacije, iz empatije i duha pregovaranja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ipak, oni \u017eure. I nemaju vremena za gubljenje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u00a0<\/span><\/p><p><b>Naslovna ilustracija: Atdhe Mulla \/ K2.0.<\/b><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-991bf41 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"991bf41\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-846a89f\" data-id=\"846a89f\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-ae54f76 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"ae54f76\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><i><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Norway_Logo_Positive_CMYK.png\" alt=\"\" width=\"185\" height=\"35\"><\/i><\/p>\n<p><i><img loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Balkan-Trust_cmyk-copy.jpeg\" alt=\"\" width=\"221\" height=\"43\"><\/i><\/p>\n<p style=\"letter-spacing: -0.1px;\"><i style=\"font-style: italic; font-size: 16px;\">Ovaj \u010dlanak je nastao uz finansijsku podr\u0161ku \u201c<\/i><span style=\"font-size: 16px;\"><i>Balkanskog <\/i><\/span><i style=\"font-style: italic; font-size: 16px;\">trusta za demokratiju\u201d (Balkan Trust for Democracy), projekta Nema\u010dkog Mar\u0161alovog fonda Sjedinjenih Dr\u017eava (German Marshall Fund of the United States) i norve\u0161kog Ministarstva spoljnih poslova. Stavovi izneseni u ovom \u010dlanku nu\u017eno ne odra\u017eavaju stavove Ambasade Kraljevine Norve\u0161ke u Beogradu, Balkanskog trusta za demokratiju, Nema\u010dkog Mar\u0161alovog fonda Sjedinjenih Dr\u017eava niti njihovih partnera.<\/i><\/p>\n<p><\/p>\n<p style=\"letter-spacing: -0.1px;\"><i style=\"font-size: 16px;\">Za\u0161to je navedena ova&nbsp;<a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/sr\/donors\/\" target=\"_blank\"><u>klauzula<\/u><\/a>?<\/i><\/p>\n<p><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SHQ ENG B\/C\/S U\u017eurbani preobra\u017eaj Tirane \u2014 napredak ili brisanje? Pod parolom \u201cNema vremena za odmor\u201d gra\u0111ani Tirane ostaju bez&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":806,"featured_media":79443,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"elementor_header_footer","format":"standard","meta":[],"categories":[973,973,2],"tags":[1322,486,1705,1336],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82205"}],"collection":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/806"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=82205"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82205\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":82214,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82205\/revisions\/82214"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/79443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=82205"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=82205"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=82205"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}