{"id":81088,"date":"2022-07-22T13:01:43","date_gmt":"2022-07-22T11:01:43","guid":{"rendered":"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/lulet-e-srebrenices-nje-liber-per-te-mos-harruar\/"},"modified":"2022-08-04T14:36:50","modified_gmt":"2022-08-04T12:36:50","slug":"knjiga-napisana-da-se-ne-zaboravi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/knjiga-napisana-da-se-ne-zaboravi\/","title":{"rendered":"Knjiga napisana da se ne zaboravi"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

\u201cCvjetovi Srebrenice\u201d i razumijevanje pro\u0161losti.<\/h4>

\u00a0<\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

U maju sam bio u Pri\u0161tini, gdje je odr\u017ean Me\u0111unarodni knji\u017eevni festival \u201cPolip\u201d. Jedne ve\u010deri sam se na\u0161ao u blago hipijevskom okru\u017eenju, uronjen u duhanski dim, miris Pe\u0107kog i energi\u010dne razgovore spisatelja_ica i publike. Nakon toga smo se svi poredali u malo mra\u010dno stepeni\u0161te Teatra Oda sa \u017eeljom da prisustvujemo \u010ditanju kra\u0107ih knji\u017eevnih djela.<\/span><\/p>

Ve\u010der je otpo\u010dela recitacijom stihova na srpskom, a nastavila se prigodnim \u010ditanjem djela razli\u010ditih autora_ica iz regije i ostatka Evrope napisanih na albanskom, njema\u010dkom, hrvatskom i engleskom jeziku. Ubrzo su pro\u010ditana dva odlomka iz knjige \u201cCvjetovi Srebrenice\u201d, autora Aidana Hehira i Davida Frankuma. Opisi granata koje su padale na ulice Sarajeva i masovnih grobnica koje su otvarane u okolici Srebrenice bili su toliko dramati\u010dni i te\u0161ki da su vi\u0161e li\u010dili na scene iz filmova.<\/span><\/p>

Objavljena u junu ove godine, \u201cCvjetovi Srebrenice\u201d nije obi\u010dna knjiga o neljudskim zlo\u010dinima po\u010dinjenim u BiH. Hehir kao istra\u017eiva\u010d koji se ve\u0107 dugo bavi me\u0111unarodnim intervencijama i ratnim zlo\u010dinima na Balkanu napisao je dubok i nadasve \u0161okantan osvrt na ono \u0161to je li\u010dno do\u017eivio posjetiv\u0161i podru\u010dje Srebrenice 2019. godine.<\/span><\/p>

Knjiga je napisana u vidu refleksije na memorijalne lokalitete koji su izgra\u0111eni u znak sje\u0107anja na zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti po\u010dinjene u BiH, gdje su u toku nekoliko dana u julu 1995. godine srpske snage pod vodstvom Ratka Mladi\u0107a masakrirale preko 8 000 Bo\u0161njaka. David Frankum, umjetnik koji \u017eivi i radi u Velikoj Britaniji, likovno je opremio Hehirovu naraciju ilustracijama koje \u010ditatelja_icu tjeraju na duboko razmi\u0161ljanje te ujedno slu\u017ee kao mapa.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Ilustracija Davida Frankuma za knjigu \"Cvjetovi Srebrenice\".<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Ilustracija Davida Frankuma za knjigu \"Cvjetovi Srebrenice\".<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Likovi u knjizi su Hehir i njegov saputnik, Mustafa, biv\u0161i bh. vojnik koji je pre\u017eivio krvavi sukob vo\u0111en po\u010detkom 90-ih godina. Atmosfera isprva odi\u0161e rastere\u0107enjem. \u010cim se autom izmigolje iz sarajevskih uli\u010dica i stupe na otvorene ceste prema Srebrenici, pred njima se pojavljuje zelenilo i ruralnih predjeli Bosne. Opisi tih krajolika, padina i zelenih polja na putu prema Srebrenici ostavljaju utisak da se radi o avanturi ljubitelja prirode.<\/span><\/p>

Nakon samo nekoliko pre\u0111enih kilometara, po\u0161to je probijen led izme\u0111u istra\u017eiva\u010da turiste i Mustafe, koji je iskusio strahote rata u BiH, me\u0111u njima se polako, ali sigurno pojavljuje jaz, a to je isti onaj jaz \u0161to se pojavljuje izme\u0111u onih koji su do\u017eivjeli rat i vanjskih posmatra\u010da_ica koji ne mogu pojmiti obim najve\u0107eg masakra zabilje\u017eenog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.<\/span><\/p>

Iz dijaloga Hehira i Mustafe otkrivamo kako je BiH skliznula u krvoproli\u0107e dok je Zapad gubio vrijeme u diplomatskim razgovorima sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em, Radovanom Karad\u017ei\u0107em i Ratkom Mladi\u0107em. Prema Mustafinim rije\u010dima, Sarajevo je bilo \u201coaza su\u017eivota muslimana, pravoslavaca i katolika\u201d.<\/span><\/p>

Me\u0111utim, stanje se promijenilo padom komunisti\u010dkog re\u017eima 1991. godine, kada je Milo\u0161evi\u0107 po\u010deo da izra\u017eava \u0161ovinisti\u010dku mr\u017enju prema Albancima_kama i Bosancima_kama.<\/span><\/p>

\u201cJedan moj dobar prijatelj je znao da se bli\u017eio rat\u201d, ka\u017ee Mustafa. \u201cBio je pravoslavac, tj. Srbin, i i\u0161li smo u \u0161kolu zajedno. Jednom mi je rekao da \u0107e za vikend u Novi Sad, u Srbiju, i da \u0107e nazad u ponedjeljak\u201d, Mustafa nastavlja. \u201cNikad se nije vratio. Znao je da se spremao rat jer sam kasnije saznao da je njegov otac bio u Karad\u017ei\u0107evoj stranci. Znao je da \u0107emo izginuti, ali mi nije rekao. Upozorio bih ga\u201d, uzdi\u0161e Mustafa.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Ilustracija Davida Frankuma za knjigu \"Cvjetovi Srebrenice\".<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Srebrenica se nije desila preko no\u0107i. Da bi se najve\u0107i genocid vi\u0111en na tlu Evrope nakon Holokausta proveo u djelo trebale su godine.<\/span><\/p>

Hehir nas ne po\u0161te\u0111uje svog bijesa izazvanog nemo\u0107i i licemjerjem Zapada kada je rije\u010d o zaustavljanju genocida u Srebrenici. U Memorijalnom centru u Srebrenici po\u010dinje da psuje me\u0111unarodnoj zajednici gledaju\u0107i video u kojem je prikazan odlazak holandskih snaga iz baze Ujedinjenih nacija (UN), \u0161to su vojnici u Zagrebu proslavili uz Heineken.<\/span><\/p>

Kao neko ko istra\u017euje ratne zlo\u010dine, Hehir gubi nadu suo\u010den sa tim ludilom. \u201cSkoro 20 godina \u010ditam, pi\u0161em, razmi\u0161ljam o zvjerstvima poput ovih, istra\u017euju\u0107i, kritikuju\u0107i i nude\u0107i rje\u0161enja. Me\u0111utim, sad imam osje\u0107aj da mi se neka vanjska sila smije\u201d, pi\u0161e Hehir.<\/span><\/p>

Ipak, izme\u0111u Hehirove intelektualne i ljudske nemogu\u0107nosti razumijevanja odustanka od Srebrenice i Mustafe, koji pred njim stoji o\u010diju punih suza, veliki je moralni jaz. \u017drtva stoi\u010dki stoji pred onima koji su djelovali i onima koji su pasivno stajali sa strane u BiH, pri \u010demu akademik otkriva razmjere \u201cizdaje\u201d Bosanaca_ki od strane evropske politike.<\/span><\/p>

Hehirova naracija je prijekorna i bolna. On eksplicitno prikazuje sirovi rasizam Zapada u Srebrenici pi\u0161u\u0107i o uvredljivim grafitima o Bosancima_kama \u0161to su ih u UN-ovoj bazi na\u0161krabali me\u0111unarodni vojnici. Opis mezarja sa hiljadama bijelih ni\u0161ana na kojima je napisana ista godina smrti nasuprot praznih grobova koji \u010dekaju nedavno prona\u0111ene nestale, pokazuje da genocidni \u010din po\u010dinjen u Srebrenici nije razrije\u0161en. Kako ka\u017ee Hehir, \u201csvi su uhva\u0107eni u zamku, i \u017eivi i mrtvi. I oni koje su ukopali njihovi ubice i oni koji jo\u0161 uvijek nemaju grobove u kojima \u0107e po\u010divati, na kojima \u0107e njihove majke plakati.\u201d<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
Ilustracija Davida Frankuma za knjigu \"Cvjetovi Srebrenice\".<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

U posljednjem dijelu knjige, autorova naracija je istovremeno puna sanjarske nade i realisti\u010dno tmurna. Hehir sanja o onome \u0161to je \u010duo i vidio u Srebrenici, o tome kako se oni koji su umrli di\u017eu iz grobova, a zatim grle pod ki\u0161om srebreni\u010dkih cvjetova, u znak trijumfa \u017eivota i ljubavi. Odmah nakon toga, u posljednjem poglavlju, ton postaje turobno zagu\u0161uju\u0107i. Mustafa se pred Hehirovim o\u010dima ukazuje uplakan i vidi bazu UN-a, vidi holandskog pukovnika kako pije Mladi\u0107evo vino dok se Mladi\u0107 smije vi\u010du\u0107i: \u201c\u017dene i djeca na lijevu stranu, mu\u0161karci na desnu.\u201d Sve kao da puca i lomi se, ali niko ne \u010duje, sve dok se autor ne prene i probudi nas iz svog ko\u0161mara.<\/span><\/p>

\u201cCvjetovi Srebrenice\u201d su prije svega knjiga o nezaboravljanju. Kako histori\u010dar Alexander Etkind s pravom ka\u017ee: \u201cUkoliko ne uspijemo zagarantovati pravdu za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, ako ne shvatimo \u0161ta se dogodilo, ako ne opla\u010demo zlo\u010dine, onda se zati\u010demo u postkatastrofi.\u201d U takvom svijetu nas pro\u0161lost dijeli i progoni, ubijaju\u0107i budu\u0107nost.<\/span><\/p>

Vi\u0161e od dvadeset godina nakon etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i genocida u BiH, na Balkanu je uobi\u010dajena tendencija negiranja zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, revizije historije i alternativnog predstavljanja \u010dinjenica. Predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 je li\u010dno preuzeo kormilo u kampanji negiranja genocida na Balkanu.U tu zamku \u0161to se jasno opetuje pali su i neki na Zapadu. Austrijskom spisatelju Peteru Handkeu, koji dugo negira genocid u Srebrenici, ne tako davno je dodijeljena Nobelova nagrada za knji\u017eevnost.<\/span><\/p>

Uprkos genocidu na Balkanu, presudama Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju te hiljadama \u010dlanaka, izvje\u0161taja i knjiga napisanim o masakrima izvr\u0161enim na podru\u010dju Srebrenice, \u010dini se da je zaborav neizlje\u010diva bolest \u010dak i za dru\u0161tva sa dobrim historijskim sje\u0107anjem. \u201cCvjetovi Srebrenice\u201d je poku\u0161aj da se dekonstrui\u0161e na\u0161e razumijevanje zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, pro\u0161losti i budu\u0107nosti u kojoj mrtvi ne\u0107e biti zaboravljeni.<\/span><\/p>

Hehir i Frankum su napisali knjigu o va\u017enosti i mo\u0107i mjesta koja se ti\u010du sje\u0107anja na tragediju. Ne mo\u017eete pamtiti masakre poput Srebrenice, a da ne pojmite stvarne razmjere genocida nad Bo\u0161njacima_kinjama. Autori su isklesali narativ za budu\u0107nost da bi se razumjela pro\u0161lost, kao i da se ono \u0161to je u pro\u0161losti ne bi ponovilo.<\/span><\/p>

\u00a0<\/span><\/p>

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla \/ K2.0.<\/b><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cCvjetovi Srebrenice\u201d i razumijevanje pro\u0161losti. U maju sam bio u Pri\u0161tini, gdje je odr\u017ean Me\u0111unarodni knji\u017eevni festival \u201cPolip\u201d. Jedne ve\u010deri…<\/p>\n","protected":false},"author":809,"featured_media":79994,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[14],"tags":[1209],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81088"}],"collection":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/809"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=81088"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":81093,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81088\/revisions\/81093"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/79994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=81088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=81088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=81088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}