{"id":61898,"date":"2021-03-17T16:58:31","date_gmt":"2021-03-17T15:58:31","guid":{"rendered":"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/between-life-and-death-artists-articulate-the-pandemic\/"},"modified":"2021-03-19T13:34:45","modified_gmt":"2021-03-19T12:34:45","slug":"izmedu-zivota-i-smrti-umjetnici-artikulisu-pandemiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/izmedu-zivota-i-smrti-umjetnici-artikulisu-pandemiju\/","title":{"rendered":"Izme\u0111u \u017eivota i smrti, umjetnici artikuli\u0161u pandemiju"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Otkad je COVID-19 u\u0161ao u na\u0161e \u017eivote, umjetnici\/e izra\u017eavaju ono \u0161to drugi ne mogu.<\/h4>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t

Kako verbalizovati iznenadnu \u017eudnju za \u017eivotom, strah od smrti, bezumnost ko zna kojeg dana provedenog u i\u0161\u010dekivanju sutra\u0161njih vijesti kada je sutra neizvjesno? Kako mo\u017eemo artikulisati ono \u0161to svakodnevno \u010dinimo snalaze\u0107i se na razme\u0111u opstanka i smrti?<\/span><\/p>

Onda kada ni\u0161ta od toga nismo mogli iskazati, usmjeravali smo pogled ka onima koji su mogli i nastojali to uraditi: ka umjetnicima\/ama. Njihova muzika, pisanje, njihove slike, njihova poezija, njihov glas. Njihova djela su i jo\u0161 uvijek nas lije\u010de, umiruju i \u010diste, s tim da su povremena bolna koliko i stvarnost u kojoj \u017eivimo. Ali, nije li upravo to ono \u0161to tra\u017eimo u umjetnosti? Odgovori. Pitanja. Izra\u017eaj \u0161to ga te\u0161ko nalazimo u sebi.<\/span><\/p>

Jo\u0161 od kada je pandemija COVID-19 stigla i na Kosovo, umjetnici\/e se bore i da spoje kraj s krajem. Naime, budu\u0107i da su galerije, izlo\u017ebe i ostala kulturna doga\u0111anja otkazana i u zemlji i u svijetu, me\u0111unarodni umjetni\u010dki programi su obustavljani, prolongirani, ukidani ili premje\u0161tani u virtualni prostor, \u0161to jednostavno nije isto. Iako su neki kulturno-umjetni\u010dki projekti uprkos svim nevoljama realizovani i prilago\u0111eni uslovima pandemije, umjetnici\/e su kao i mnogi drugi ostali uskra\u0107eni za primanja, kontakt s najmilijima i neophodnu razmjenu s kolegama\/icama koja hrani posao. Pa i samu umjetnost.<\/span><\/p>

U jeku pitanja \u017eivota i smrti \u0161to nam visi iznad glave, koje smo ve\u0107 integrisali u vlastito bivstvovanje kao normalan dio svakodnevnice, pojedini umjetnici\/e su se okrenuli umjetnosti kako bi pronikli u stvarnost \u2014 ili zabludu \u2014 u kojoj su se zatekli. Nadilazak trauma iz pro\u0161losti, suo\u010davanje s mogu\u0107no\u0161\u0107u smrti, svakodnevno pre\u017eivljavanje, pronala\u017eenje \u017eivota u sitnicama, borba s usamljeno\u0161\u0107u u izolaciji koja je jednoli\u010dna te odabir \u017eivljenja umjesto \u017eivotarenja ustvari su samo neke od tema zastupljene u radu umjetnika\/ca u posljednjih godinu dana.<\/span><\/p>

K2.0 je o proteklih dvanaest mjeseci razgovarao s petero umjetnika\/ca \u2014 muzi\u010darom Liburnom Jupollijem, pjesnikinjom Norom Prekazi, slikarom Rronom Qenom te savremenim umjetnikom i umjetnicom, Dritonom Selmanijem i Doruntinom Kastrati \u2014 pritom se osvrnuv\u0161i na nekolicinu njihovih djela stvorenih od marta 2020. godine pa sve do danas, putem kojih su ovi kreatori\/ce artikulisali krizu i nazreli \u017eivot u toku pandemije.<\/span><\/p>

\u00a0<\/h4>

\u010ce\u017enja s Liburnom Jupollijem

<\/b><\/h4>

Liburna Jupollija, jednog od najprogresivnijih muzi\u010dara s Kosova, COVID-karantin je zatekao u Francuskoj, gdje je Jupolli radio na muzici za predstavu zasnovanu na [pripovijetki] Fjodora M. Dostojevskog, \u201cSan smije\u0161nog \u010dovjeka\u201d. Glavne uloge igraju Arben Bajraktaraj i Denis Lavant, dok je predstavu re\u017eirao Simon Pitaqaj.<\/span><\/p>

U samoj predstavi, napisanoj 1877. godine, [lik koga tuma\u010di] Lavant, svojevremeno nominovan za nagradu C\u00e9sar, spominje po\u0161asti koje su opusto\u0161ile ljudsku civilizaciju, prilikom \u010dega je na premijeri izvedenoj u Parizu 2020. godine spisku tih po\u0161asti dodao novi koronavirus. Publika se na to nasmijala (tada su se pozori\u0161ne izvedbe i dalje mogle gledati u\u017eivo u pozori\u0161tima). \u201cBila je to lucidna i nadasve katarzi\u010dna upotreba novonastale situacije\u201d, obja\u0161njava Jupolli u jednom kafi\u0107u u Pri\u0161tini godinu dana kasnije. \u201cNiko jo\u0161 uvijek nije znao \u0161ta se de\u0161ava.\u201d<\/span><\/p>

Francuske vlasti su 16. marta zatvorile sve, i to u prvom redu \u0161kole i visoko\u0161kolske ustanove. Tako \u0107e Jupolli na vi\u0161e od dva izuzetno duga mjeseca ostati zaglavljen u Parizu, u stanu jednog prijatelja, nekoliko hiljada kilometara dalje od svoje djevojke i psa \u2014 koji su boravili u Pri\u0161tini. \u201cGotovo tri mjeseca sam \u017eivio na laptopu\u201d, ka\u017ee on, prisje\u0107aju\u0107i se 24-satnog virtualnog \u017eivota.<\/span><\/p>

Zatvaranje uslovljeno pandemijom uz stroge re\u017eime putovanja uvedene \u0161irom Evrope iznenadilo je mnoge, uprkos upozorenjima upu\u0107enim s Istoka. Biolo\u0161ke i nebiolo\u0161ke porodice kao i parovi odjednom su razdvojeni kako su se avioni parkirali u hangare, a granice zatvorile. Prije nego \u0161to se kona\u010dno uspio vratiti na Kosovo, Jupolli je dva mjeseca proveo u Francuskoj, a zatim jedan kratki period u karantinu u \u0160vicarskoj.<\/span><\/p>

Za razliku od drame [bazirane na djelu] Fjodora Dostojevskog, za koju je napisao muziku \u2014 tekst prati \u010dovjeka koji gubi vjeru u vrijednosti svijeta i planira okon\u010dati \u017eivot, izolacija provedena daleko od doma, od Kosova, kod Jupollija je izazvala osje\u0107aj neuta\u017eive \u010de\u017enje, \u010de\u017enje proistekle iz ljubavi.<\/span><\/p>

\u201cNikad u \u017eivotu mi Kosovo nije nedostajalo koliko mi je nedostajalo u ta tri mjeseca\u201d, isti\u010de sada.<\/span><\/p>

Jupolli se susreo s veoma strogim mjerama ograni\u010denja kretanja u Francuskoj, gdje su i odlasci u kupovinu bili numerisani, ali malo relaksiranija situacija ga je do\u010dekala u \u0160vicarskoj, gdje ga je ugostio porodi\u010dni prijatelj, Albanac, i to u ku\u0107i na selu.<\/span><\/p>

\u201cZa mene je ovo bilo razdoblje u kojem se razvijam kao li\u010dnost, razdoblje prihvatanja, reorganizacije i kontemplacije, razdoblje obilje\u017eeno ne samo pre\u017eivljavanjem, nego sagledavanjem stvari za budu\u0107nost.\u201d<\/span><\/p>

Zaprepa\u0161ten vijestima o smrti i svo\u0111enjem pandemije na brojke, \u0161to je bilo aktualno u prvim mjesecima 2020. godine, Jupolli govori o pora\u017eavaju\u0107oj tuzi s kojom se te\u0161ko su\u010deliti kroz jedan muzi\u010dki komad, muzi\u010dki komad koji jo\u0161 uvijek nije smio napisati. Ipak, on podcrtava da je na nivou umjetnosti va\u017eno pru\u017eiti humanisti\u010dki odgovor na ono \u0161to su nam donijela nedavna historijska doga\u0111anja.<\/span><\/p>

\u010cuven po svojoj naklonosti prema eksperimentaciji i inovaciji, muzi\u010dar u ovom razdoblju vidi \u0161ansu za ono \u0161to naziva \u201ctestiranjem budu\u0107nosti.\u201d U svijetu umjetnosti je to, kako izdvaja, \u201cmogu\u0107nost da se doprinese promjenama u kreativnoj industriji paralelno tome \u0161to \u0107e se u okvirima ovog novog sistema odr\u017eati na \u017eivotu na\u0161a \u010dovje\u010dnost.\u201d<\/span><\/p>

Za Jupollija je protekla godina bila veoma u\u017eurbana, s obzirom na to da je radio na nizu knjiga i sara\u0111ivao s brojnim drugim umjetnicima\/ama. Me\u0111utim, u periodu kada je i dalje bio daleko od najvoljenijih osoba, kada se nije ni znalo koliko \u0107e karantin zaista potrajati \u2014 odsje\u010den od svog svijeta u Parizu i \u0160vicarskoj i naoru\u017ean samo laptopom, spravom pomo\u0107u koje je kanalisao svoj kreativni naboj \u2014 ispostavilo se i to da su najintimnija djela koja je kreirao kao korona-izbjeglica ustvari ljubavne pjesme napisane njegovoj partnerici. Najzad, bio je to jedan ljudski \u010din, ako ne i najljudskiji od svih. \u201cZa mene je to proizlazilo iz ljubavi koju osje\u0107am prema svom narodu, prema \u017eivotu.\u201d<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
Sea Ride (draft)<\/h5>\n