{"id":111874,"date":"2025-01-13T14:06:08","date_gmt":"2025-01-13T13:06:08","guid":{"rendered":"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/siguria-energjetike-zotimet-e-partive-politike\/"},"modified":"2025-01-16T15:18:00","modified_gmt":"2025-01-16T14:18:00","slug":"energetska-sigurnost-obecanja-politickih-partija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/energetska-sigurnost-obecanja-politickih-partija\/","title":{"rendered":"Energetska sigurnost: obe\u0107anja politi\u010dkih partija"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"111874\" class=\"elementor elementor-111874 elementor-111499\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-55441920 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"55441920\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-565a194\" data-id=\"565a194\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-3d333e44 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"3d333e44\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<h4><strong>K2.0 analizon programet zgjedhore.<\/strong><\/h4>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-5613d54 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"5613d54\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-e3f17ae\" data-id=\"e3f17ae\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d655490 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"d655490\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Nesigurnost energetskog sektora na Kosovu ponovo je postala tema krajem 2024. i po\u010detkom 2025. godine, kada su se vratile restrikcije u snabdevanju elektri\u010dnom energijom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Iako je ova tema nedavno postala glasnija, pitanje energetskog sektora pratilo je zemlju tokom cele 2024. godine zbog restrikcija u letnjem periodu, kada je potro\u0161nja elektri\u010dne energije znatno porasla u odnosu na prethodna leta.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kosovska energetska korporacija (KEK) ostaje centralni faktor kada je u pitanju sigurnost u snabdevanju elektri\u010dnom energijom, jer obezbe\u0111uje skoro 90% doma\u0107e proizvodnje. Preostalih 12% dolazi iz obnovljivih izvora energije. Iako termoelektrane zna\u010dajno zaga\u0111uju \u017eivotnu sredinu, i dalje \u010dine osnovu energetske sigurnosti. Kada ova dva izvora nisu dovoljna, posebno tokom zime, uvoz elektri\u010dne energije postaje neizbe\u017ean. Tokom decembra 2024. godine, uvoz je pokrio polovinu potro\u0161nje. Me\u0111utim, nepredvidive promene cena na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije predstavljale su prepreku za odr\u017eivo snabdevanje. Od 1. do 26. decembra uvezeno je elektri\u010dne energije u vrednosti od 35 miliona evra.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Od zavr\u0161etka rata, nijedna zna\u010dajna investicija koja bi omogu\u0107ila sigurno generisanje energije nije sprovedena. Ipak, tokom dve decenije, razli\u010dite vlade su predlagale planove za re\u0161avanje ovog problema, ali nijedan nije realizovan.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Od po\u010detka 2000-ih do 2021. godine, plan za novu termoelektranu, poznatu kao \u201cKosova C\u201d ili \u201cKosova e Re\u201d (Novo Kosovo), bio je deo programa vlada. Me\u0111utim, nijedna vlada nije uspela da sprovede ovaj projekat, \u010dak ni u periodu kada su me\u0111unarodne institucije poput Svetske banke (SB), koja je trebala da finansira projekat, podr\u017eavale upotrebu uglja. Godine 2018. Svetska banka se povukla iz ovog projekta zbog svoje orijentacije ka zelenoj energiji, a 2021. godine britanska kompanija za proizvodnju energije \u201cContour Global\u201d, koja je bila ugovoreni investitor, tako\u0111e se povukla i tu\u017eila Kosovo zbog nepo\u0161tovanja uslova.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Druga opcija bila je izgradnja gasne elektrane i povezivanje na gasovod u Severnoj Makedoniji, ali vlada Kosova, predvo\u0111ena Pokretom Samoopredeljenje (LVV), povukla se iz ovog projekta 2021. godine, navode\u0107i da nije ekonomski isplativ.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U susret op\u0161tim izborima 2025. godine, K2.0 analizira planove tri najve\u0107e politi\u010dke partije: Demokratske partije Kosova (PDK), Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Alijanse za budu\u0107nost Kosova (AAK), koja nastupa u koaliciji sa Socijaldemokratskom inicijativom, partijom Forum intelektualaca E-30 i Konzervativnom listom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Po\u0161to LVV jo\u0161 nije objavila svoj izborni program, K2.0 je izvr\u0161ila analizu koraka preduzetih tokom njihove \u010detvorogodi\u0161nje vlasti kako bi procenila \u0161ta to mo\u017ee zna\u010diti u slu\u010daju da ponovo osvoji mandat.<\/span><\/p><p><b>Usmerenje LVV u poslednje \u010detiri godine<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pokret Samoopredeljenje, koji je bio na \u010delu vlade tokom poslednje \u010detiri godine, u svojoj<\/span><a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/green-deal-e-kemi-nje-problem\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\"> energetskoj strategiji za period 2021\u20132023. nije predvideo izgradnju novih energetskih kapaciteta zasnovanih na uglju ili prirodnom gasu i obavezao se na potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">.\u00a0<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Istovremeno, u kosovskom Dr\u017eavnom planu za klimu i energiju (PKKE), koji je jo\u0161 uvek u nacrtu, a koji je zatra\u017een od strane Ministarskog saveta Energetske zajednice \u2013 me\u0111unarodne organizacije koja okuplja \u010dlanice EU i dr\u017eave koje te\u017ee \u010dlanstvu radi stvaranja integrisanog panevropskog energetskog tr\u017ei\u0161ta \u2013 predvi\u0111a se da \u0107e energija bazirana na uglju dominirati do 2040. godine, bez preciznog datuma za njegovo povla\u010denje. Cilj trenutne vlade je, me\u0111utim, pove\u0107anje u\u010de\u0161\u0107a obnovljivih izvora energije (OIE) na 32% do 2030. godine.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-a57c681 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"a57c681\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f36e4f6\" data-id=\"f36e4f6\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-900f47f elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"900f47f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Kako Kosovo pokriva proizvodnju elektri\u010dne energije i koji su ciljevi?<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-bc535b8 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"bc535b8\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-818a5dd\" data-id=\"818a5dd\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-4e935d8 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"4e935d8\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"flourish-embed flourish-chart\" data-src=\"visualisation\/20487049\"><script src=\"https:\/\/public.flourish.studio\/resources\/embed.js\"><\/script><noscript><img src=\"https:\/\/public.flourish.studio\/visualisation\/20487049\/thumbnail\" width=\"100%\" alt=\"chart visualization\" \/><\/noscript><\/div>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-a2cc3eb elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"a2cc3eb\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-62728e5\" data-id=\"62728e5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9ab62ab elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"9ab62ab\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Na najve\u0107oj globalnoj konferenciji protiv klimatskih promena, COP29, odr\u017eanoj u Azerbejd\u017eanu u novembru pro\u0161le godine, Kosovo se obavezalo da \u0107e do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 42% u pore\u0111enju sa 2016. godinom. Me\u0111utim, za postizanje ovog cilja, potrebno je 4,8 milijardi evra, od \u010dega nedostaje 3 milijarde. Pored finansijskih prepreka, prekomerna birokratija i ka\u0161njenja u realizaciji projekata dodatno usporavaju napredak. U najoptimisti\u010dnijem scenariju, 2050. godina bi mogla doneti \u010distiji vazduh Kosovu, ali bi ugalj i dalje bio glavni izvor energije.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U poslednje \u010detiri godine preduzeti su odre\u0111eni koraci u oblasti zelene energije. U prvoj polovini 2024. godine, Kosovo je uspe\u0161no zavr\u0161ilo svoj prvi aukcioni proces za solarnu energiju, kojim je planirano postavljanje kapaciteta od 100 MW. Uprkos ovom uspehu, radovi na terenu jo\u0161 nisu po\u010deli. Tako\u0111e, u decembru 2024. godine, vlada je pokrenula aukciju za 150 MW energije vetra, koja \u0107e se realizovati u dva dela kao zajedni\u010dki projekat vlade i privatnog sektora. Ako se aukcija za energiju vetra zavr\u0161i do kraja januara 2025. godine, vlada \u0107e u \u010detiri godine sprovesti samo dve aukcije za obnovljive izvore energije.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U pore\u0111enju sa postoje\u0107im projektima energije vetra i sunca, dva nova kapaciteta od po 100 MW mogli bi optimalno da proizvedu oko 8% ukupne godi\u0161nje proizvodnje elektri\u010dne energije u zemlji. To zna\u010di da ne\u0107e zna\u010dajno doprineti ostvarivanju ciljeva za 2030. godinu.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-961360e elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"961360e\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f7356c5\" data-id=\"f7356c5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c4712f4 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"c4712f4\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Odakle dolazi elektri\u010dna energija koju koristimo i koji su ciljevi?<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-08ffd71 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"08ffd71\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-0250ed1\" data-id=\"0250ed1\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-cb7fdd0 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"cb7fdd0\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"flourish-embed flourish-chart\" data-src=\"visualisation\/20487003\"><script src=\"https:\/\/public.flourish.studio\/resources\/embed.js\"><\/script><noscript><img src=\"https:\/\/public.flourish.studio\/visualisation\/20487003\/thumbnail\" width=\"100%\" alt=\"chart visualization\" \/><\/noscript><\/div>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-50 elementor-top-column elementor-element elementor-element-4a6bb90\" data-id=\"4a6bb90\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-13f1432 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"13f1432\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"flourish-embed flourish-chart\" data-src=\"visualisation\/20487024\"><script src=\"https:\/\/public.flourish.studio\/resources\/embed.js\"><\/script><noscript><img src=\"https:\/\/public.flourish.studio\/visualisation\/20487024\/thumbnail\" width=\"100%\" alt=\"chart visualization\" \/><\/noscript><\/div>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-13854a1 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"13854a1\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-1bad611\" data-id=\"1bad611\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-07d3c81 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"07d3c81\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Dana 9. januara 2025. godine, vlada je pokrenula proces prethodne kvalifikacije za Projekat skladi\u0161tenja energije putem baterija, koji obuhvata gradove Uro\u0161evac i Istok. Projekat predvi\u0111a izgradnju kapaciteta za skladi\u0161tenje elektri\u010dne energije kroz baterije, uz osnivanje nove kompanije pod nazivom Korporacija za skladi\u0161tenje energije. Ova korporacija \u0107e upravljati sa dve baterije kapaciteta po 125 MW za po dva sata (ukupno 250 MWh), dok \u0107e KOSTT imati u vlasni\u0161tvu 45 MW za dva sata (90 MWh). Ukupan dnevni kapacitet ovih baterija iznosi\u0107e 340 MWh.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Istovremeno, energetska kriza koja je zahvatila celu Evropu nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, dovela je do toga da vlada Kosova po\u010detkom 2022. godine uvede prve mere podr\u0161ke gra\u0111anima radi pove\u0107anja energetske efikasnosti, kroz subvencionisanje grejanja pomo\u0107u energetski efikasnih ure\u0111aja. U godinama koje su usledile, vlada je nastavila da podr\u017eava razne mere putem javnih poziva, poma\u017eu\u0107i gra\u0111anima i firmama u nabavci efikasnih ure\u0111aja, instalaciji sistema grejanja, zameni prozora i pobolj\u0161anju izolacije ku\u0107a.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Politike i akcije LVV tokom ovog mandata nagove\u0161tavaju da \u0107e fokus ostati na energetskoj tranziciji ka \u010distim izvorima energije. Me\u0111utim, bez osigurane pouzdanosti snabdevanja tokom ove prelazne faze i uz skroman udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji, zavisnost od uvoza \u0107e ostati klju\u010dna. Energetske krize bi mogle da se ponove svaki put kada potra\u017enja poraste.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U me\u0111uvremenu, programi PDK-a, LDK-a i AAK-a obe\u0107avaju izgradnju proizvodnih kapaciteta zasnovanih na prirodnom gasu.<\/span><\/p><p><b>Gasne elektrane i gasifikacija zemlje<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Najve\u0107e opozicione partije vide prirodni gas kao najbr\u017ei na\u010din za postizanje stabilnosti u snabdevanju elektri\u010dnom energijom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">PDK se zala\u017ee za realizaciju projekta gasne elektrane kapaciteta 350 MW, koja bi bila povezana gasovodom sa Albanijom, kroz koju prolazi Transjadranski gasovod (TAP), sa terminalom u blizini Fiera. Tako\u0111e, planiraju se gasovodi za povezivanje sa Severnom Makedonijom, koja ve\u0107 pove\u0107ava kapacitete za svoju gasifikaciju. Severna Makedonija se nalazi izme\u0111u Kosova i Gr\u010dke, koja ima LNG terminal u Aleksandropolisu, koji slu\u017ei kao izvor \u201cameri\u010dkog gasa\u201d u te\u010dnom stanju (LNG).<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Prema PDK-u, gasifikacija zemlje podrazumeva izgradnju mre\u017ee za distribuciju i snabdevanje gasom na Kosovu, ali nisu precizirane regije koje \u0107e biti prve u procesu gasifikacije. Sve \u0107e prethodno biti definisano kroz detaljnu studiju. Program PDK-a obe\u0107ava da \u0107e snabdevanje gasom smanjiti tro\u0161kove \u017eivota gra\u0111anima i poslovnim subjektima.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">S druge strane, LDK ima \u0161iri program za izgradnju gasne elektrane i gasifikaciju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">LDK se obavezuje na izgradnju gasne elektrane ukupnog kapaciteta 500 MW kako bi se obezbedila osnovna energija i stabilnost sistema, omogu\u0107avaju\u0107i tranziciju ka postepenom napu\u0161tanju tehnologije zasnovane na uglju i kona\u010dno zatvaranje termoelektrane \u201cKosova A\u201d. Prema njihovom programu, ovaj projekat bi ko\u0161tao oko 500 miliona evra, a vreme izgradnje bi trajalo izme\u0111u \u010detiri i pet godina. Kao izvor finansiranja vide Kosovski penzioni \u0161tedni fond, \u0161to predstavlja prepreku jer trenutni zakon dozvoljava ulaganja samo na finansijskim tr\u017ei\u0161tima, a ne u ovakve projekte.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U sklopu ovog projekta, LDK planira i gasifikaciju zemlje izgradnjom gasovoda koji bi prolazio od Elez Hana do Mitrovice, sa tro\u0161kom od 120 miliona evra, bez preciziranja izvora finansiranja. U planu se navodi da bi se gra\u0111ani i poslovni subjekti iz obli\u017enjih gradova mogli priklju\u010diti na ovu mre\u017eu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Koalicija koju vodi AAK u svom programu tako\u0111e obe\u0107ava izgradnju gasne centrale sa kapacitetom od 500 MW, bez dodatnih detalja. Me\u0111utim, u svom postu na dru\u0161tvenim mre\u017eama, Ramush Haradinaj, lider stranke i kandidat za premijera iz ove koalicije, sugeri\u0161e da se radi o gasnoj centrali. Tako\u0111e, AAK planira izgradnju gasne mre\u017ee, ali to je sve. Nema dodatnih detalja o na\u010dinu finansiranja ili vremenskom okviru, ve\u0107 ostaje samo kao obe\u0107anje.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Gasne elektrane se obi\u010dno koriste kao prelazno re\u0161enje ka zelenoj energiji. Ipak, prirodni gas je fosilno gorivo, iako zna\u010dajno \u010distije od uglja. Izgradnja ovakve elektrane od nule \u2014 s obzirom na to da Kosovo nema ni infrastrukturu ni obu\u010denu radnu snagu za njeno funkcionisanje \u2014 mogla bi potrajati, \u0161to zna\u010di da nije brzo re\u0161enje za stabilnost energetskog sektora. Tako\u0111e, povratak fosilnim gorivima mogao bi predstavljati korak unazad u zelenoj agendi zemlje, ukoliko se paralelno ne razvijaju kapaciteti za obnovljive izvore energije (OIE).<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pored planova za izgradnju novih osnovnih kapaciteta za proizvodnju elektri\u010dne energije, izborni programi ovih partija predvi\u0111aju i pove\u0107anje kapaciteta za obnovljive izvore energije.<\/span><\/p><p><b>Obnovljiva energija<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">LDK je stavila odr\u017eivu energiju i ulaganja u obnovljive izvore u sredi\u0161te svog vladinog programa, predstaviv\u0161i ambiciozan plan za transformaciju energetskog sektora u Kosovu. Prema ovom planu, investicije u energetske parkove realizova\u0107e se prvenstveno od strane privatnog sektora, uz dono\u0161enje posebnog zakonodavstva koje podsti\u010de ulaganja i stvara povoljno okru\u017eenje za razvoj novih projekata. Jedan od glavnih ciljeva programa LDK je postizanje u\u010de\u0161\u0107a od 32% energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potro\u0161nji energije u srednjoro\u010dnom periodu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Klju\u010dni deo ovog plana je energetska samoodr\u017eivost javnih institucija, pri \u010demu se predvi\u0111a da vi\u0161e od 70% tih institucija bude opremljeno solarnim panelima. Ovaj korak bi smanjio zavisnost od tradicionalnih izvora energije i zna\u010dajno smanjio operativne tro\u0161kove institucija, istovremeno doprinosiv\u0161i unapre\u0111enju ekolo\u0161ke odr\u017eivosti zemlje. Me\u0111utim, iako instalacija solarnih panela doprinosi energetskoj efikasnosti, ona sama po sebi ne obezbe\u0111uje potpunu samoodr\u017eivost, jer proizvodnja energije zavisi od vremenskih uslova.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">LDK je tako\u0111e obe\u0107ala sprovo\u0111enje studije izvodljivosti za izgradnju reverzibilne hidroelektrane. Ovaj projekat bi uklju\u010divao osnovni rezervoar vode, koji bi osloba\u0111ao vodu za proizvodnju elektri\u010dne energije u periodima visoke potro\u0161nje, dok bi se vi\u0161ak energije koristio za pumpanje vode nazad u rezervoar. Tro\u0161ak ovog projekta procenjuje se na 200 miliona evra, a planirano je da se realizuje putem javno-privatnog partnerstva, gde bi dr\u017eava investirala 50 miliona evra, a privatni investitori preostalih 150 miliona evra.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">S druge strane, PDK stavlja poseban akcenat na osnivanje nove agencije pod nazivom \u201cOne-Stop-Shop\u201d. Prema stranci, ova agencija bi ubrzala i olak\u0161ala proces izdavanja dozvola za privatne investitore i gra\u0111ane koji \u017eele ulagati u obnovljive izvore energije. To bi bio centralni punkt gde bi se svi potrebni postupci zavr\u0161avali na jednom mestu, elimini\u0161u\u0107i nepotrebnu birokratiju i ka\u0161njenja koja su dosad predstavljala prepreku razvoju sektora zelene energije na Kosovu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">AAK, s druge strane, uvodi vodonik kao izvor energije. Koalicija koju predvodi AAK ima za cilj da promovi\u0161e razvoj kapaciteta za proizvodnju \u010distog vodonika kao deo strategije za fleksibilniji i odr\u017eiviji energetski sistem. Ova inicijativa ima za cilj da iskoristi vi\u0161ak energije iz obnovljivih izvora, poput vetra i sunca, putem elektrolize za proizvodnju vodonika. Proizvedeni vodonik \u0107e biti kori\u0161\u0107en kao re\u0161enje za skladi\u0161tenje vi\u0161ka energije i balansiranje energetskih tokova, obezbe\u0111uju\u0107i stabilnost i pouzdanost snabdevanja. Pored toga, vodonik se mo\u017ee skladi\u0161titi i koristiti kao gorivo ili nosilac energije, doprinose\u0107i fleksibilnosti sistema i smanjenju emisije ugljen-dioksida.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Cena izgradnje kapaciteta za elektrolizu procenjuje se na 1\u20131,5 miliona evra po megavatu, dok bi infrastruktura za skladi\u0161tenje i transport vodonika, uklju\u010duju\u0107i rezervoare i distribucione sisteme, zahtevala dodatnih 50\u2013100 miliona evra. Da bi se optimizovali tro\u0161kovi i olak\u0161ala integracija u postoje\u0107u energetsku mre\u017eu, ovi kapaciteti bi se gradili u blizini postoje\u0107ih termoelektrana.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Vodonik u energetici jo\u0161 uvek se smatra inovacijom, naro\u010dito u zemljama u razvoju. Glavni izazovi uklju\u010duju visoke tro\u0161kove izgradnje i razvoja potrebne tehnologije, kao i obuku stru\u010dnjaka koji bi upravljali ovim projektima. Iako bi to bio zna\u010dajan korak napred za Kosovo, realizacija ovakvog projekta deluje udaljeno, uprkos njegovom uvr\u0161tavanju u Energetsku strategiju 2022\u20132031, gde se navodi kao dugoro\u010dno re\u0161enje za dekarbonizaciju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Trenutno ovu tehnologiju koriste zemlje poput Nema\u010dke, Norve\u0161ke, Australije, Japana, SAD, Holandije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.<\/span><\/p><p><b>\u0160ta mo\u017eemo da zaklju\u010dimo iz ovih izbornih programa?<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Glavna razlika u pristupu ovom sektoru izme\u0111u vladaju\u0107e stranke, LVV, i opozicionih stranaka je u tome \u0161to dok LVV vidi re\u0161enje isklju\u010divo u investicijama u obnovljive izvore energije, opozicione stranke smatraju da re\u0161enje le\u017ei u izgradnji gasne termoelektrane, uz paralelna ulaganja u zelenu energiju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nijedno od ovih obe\u0107anja, uklju\u010duju\u0107i i trenutna ulaganja vlade u obnovljive izvore energije, ne predvi\u0111a stabilnost u snabdevanju energijom tokom naredne \u010detiri godine, ve\u0107 samo u du\u017eem vremenskom periodu. Izgradnja novih elektroenergetskih kapaciteta mo\u017ee potrajati vi\u0161e od pet godina. U me\u0111uvremenu, zbog sporih koraka u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, ugalj \u0107e i dalje dominirati kao glavni izvor energije nekoliko decenija, uklju\u010duju\u0107i i zastarele termoelektrane.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nijedna od velikih politi\u010dkih stranaka koje u\u010destvuju na ovim izborima ne nudi srednjoro\u010dna re\u0161enja za obezbe\u0111ivanje energetske stabilnosti u naredne \u010detiri godine. Ipak, \u010dini se da sve stranke odstupaju od uglja u svojim planovima. Ova obe\u0107anja su u skladu sa me\u0111unarodnim agendama za dekarbonizaciju i ulaganjima u zelenu energiju. Kosovo je deo nekoliko regionalnih i globalnih sporazuma u vezi sa ovim ciljevima, \u0161to zna\u010di da je ve\u0107 preuzelo obaveze koje mora da ispuni.<\/span><\/p><p>\u00a0<\/p><p><strong>Naslovnica: Dina Hajrullahu\/K2.0<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>K2.0 analizon programet zgjedhore. Nesigurnost energetskog sektora na Kosovu ponovo je postala tema krajem 2024. i po\u010detkom 2025. godine, kada&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":818,"featured_media":111535,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5],"tags":[1766],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111874"}],"collection":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/818"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111874"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111874\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":111883,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111874\/revisions\/111883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/111535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111874"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111874"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111874"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}