{"id":109329,"date":"2024-11-06T15:46:43","date_gmt":"2024-11-06T14:46:43","guid":{"rendered":"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/this-is-not-our-war\/"},"modified":"2024-11-11T16:38:27","modified_gmt":"2024-11-11T15:38:27","slug":"ovo-nije-nas-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/ovo-nije-nas-rat\/","title":{"rendered":"\u201cOvo nije na\u0161 rat\u201d"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"109329\" class=\"elementor elementor-109329 elementor-109263\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-7c62818 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"7c62818\" data-element_type=\"section\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-background-overlay\"><\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-2e4f22e\" data-id=\"2e4f22e\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-d2784b0 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"d2784b0\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/sr\/\" target=\"_blank\">\n\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1080\" height=\"383\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/K2.0-BLACK-LOGO.png\" class=\"attachment-full size-full wp-image-101429\" alt=\"Llogo e Kosovo 2.0. Butoni p\u00ebr tu kthyer n\u00eb faqen kryesore.\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/K2.0-BLACK-LOGO.png 1080w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/K2.0-BLACK-LOGO-300x106.png 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/K2.0-BLACK-LOGO-1024x363.png 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/K2.0-BLACK-LOGO-768x272.png 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/K2.0-BLACK-LOGO-326x116.png 326w\" sizes=\"(max-width: 1080px) 100vw, 1080px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-2f9ac29 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"2f9ac29\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9cd7f40\" data-id=\"9cd7f40\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-0a2ed77 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"0a2ed77\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h1 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">\u201cOvo nije na\u0161 rat\u201d\n<\/h1>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-7e675fd elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"7e675fd\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Nacionalne manjine u Vojvodini tokom ratova devedesetih.\n<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-0c59b0f elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"0c59b0f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1920\" height=\"1080\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-109332\" alt=\"Kola\u017e od tri stare fotografije.\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2.jpg 1920w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2-300x169.jpg 300w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2-1024x576.jpg 1024w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2-768x432.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2-1536x864.jpg 1536w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/This-is-not-our-war_Feature-Image-2-326x183.jpg 326w\" sizes=\"(max-width: 1920px) 100vw, 1920px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Fotografija: Arhiv porodice Borisav.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-67b5def elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"67b5def\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-6b5c563\" data-id=\"6b5c563\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-afddbf4 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"afddbf4\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-c112dc5 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"c112dc5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\"><div class=\"elementor-widget-container\"><div class=\"elementor-element elementor-element-d88773d elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"d88773d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\"><div class=\"elementor-widget-container\"><div class=\"elementor-element elementor-element-c112dc5 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"c112dc5\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\"><div class=\"elementor-widget-container\"><div class=\"elementor-element elementor-element-d88773d elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"d88773d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\"><div class=\"elementor-widget-container\"><p><em><b>Ispod mo\u017eete prona\u0107i verziju \u010dlanka sa glasovnim \u010ditanjem.<\/b><\/em><\/p><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-3c12a1f elementor-widget elementor-widget-wp-widget-media_audio\" data-id=\"3c12a1f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"wp-widget-media_audio.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('audio');<\/script><![endif]-->\n<audio class=\"wp-audio-shortcode\" id=\"audio-109329-1\" preload=\"none\" style=\"width: 100%;\" controls=\"controls\" target=\"_blank\"><source type=\"audio\/mpeg\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Borisav-Matic-Narrated-in-Serbian-Final.mp3?_=1\" \/><source type=\"audio\/mpeg\" src=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Borisav-Matic-Narrated-in-Serbian-Final.mp3?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Borisav-Matic-Narrated-in-Serbian-Final.mp3\" target=\"_blank\">https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Borisav-Matic-Narrated-in-Serbian-Final.mp3<\/a><\/audio>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-e241ed0 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"e241ed0\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-577b4fd\" data-id=\"577b4fd\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-3b97471 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"3b97471\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ivo Martinovi\u0107 je ro\u0111en i odrastao u Petrovaradinu, gradu koji je danas deo Novog Sada, glavnog grada Autonomne pokrajine Vojvodine na severu Srbije. Martinovi\u0107 \u2014 pripadnik hrvatske nacionalne manjine \u2014 \u017eiveo je u Petrovaradinu sa svojom porodicom do jeseni 1991. godine, kada je odlu\u010dio da emigrira u Hrvatsku zbog raznih oblika pritiska, pretnji i povremeno otvorenog nasilja s kojima se njegova zajednica suo\u010davala dok je Srbija vodila rat u Hrvatskoj.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u201cVojvodina je specifi\u010dno okru\u017eenje, ne samo za biv\u0161u Jugoslaviju, ve\u0107 i za celu Evropu. Bila je pozitivan primer kako je mogu\u0107e da razli\u010dite verske, nacionalne i sve druge oblike zajednica koegzistiraju na malom prostoru,\u201d prisetio se Martinovi\u0107 za veb-sajt <\/span><a href=\"http:\/\/www.neispricaneprice.com\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">Neispri\u010dane pri\u010de<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">. \u201cNa\u017ealost, to je nekome smetalo, taj identitet Vojvodine,\u201d rekao je.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Martinovi\u0107eva <\/span><a href=\"http:\/\/www.neispricaneprice.com\/zrtva\/ivo-martinovic\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">\u017eivotna pri\u010da<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> jedna je od mnogih koje su zabele\u017eene i objavljene na Neispri\u010danim pri\u010dama. Ovaj veb-sajt pokrenula je nevladina i neprofitna organizacija Gra\u0111anski centar Vojvodine, kako bi istakla \u0161iroko rasprostranjena kr\u0161enja ljudskih prava u Vojvodini tokom devedesetih.<\/span><\/p><p><b>Zlostavljanje i prisilna mobilizacija \u201cnepodobnih gra\u0111ana\u201d<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Mnoga zlostavljanja iz devedesetih bila su usmerena prema nacionalnim manjinama u pokrajini. Ove manjine \u2014 Ma\u0111ari, Hrvati, Rusini i drugi \u2014 suo\u010davale su se s pritiscima da se asimiluju, u\u010destvuju u ratu na strani Srbije ili da napuste Srbiju u svetlu rastu\u0107eg srpskog nacionalizma. Neispri\u010dane pri\u010de fokusiraju se na li\u010dna iskustva hrvatskog stanovni\u0161tva, \u010dije su pripadnike vlasti i ekstremni nacionalisti smatrali \u201cnepodobnim gra\u0111anima\u201d, od kojih je jedan deo bio <\/span><a href=\"https:\/\/www.cpi.rs\/projekat\/7\/NOVI_SAD\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">proteran<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> iz Vojvodine tokom ratnih godina.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U intervjuu za Neispri\u010dane pri\u010de, Martinovi\u0107 je napomenuo da je Vojvodina, \u201czbog svog ustava, zbog razli\u010ditih verskih i nacionalnih manjina, mnogo me\u0161anih brakova, bila jedno od mesta koja su ometala sprovo\u0111enje Velikosrpske politike, i kao takva je trebalo da se \u2018o\u010disti.\u2019\u201d Ovo navodno \u010di\u0161\u0107enje manifestovalo se kasnije, tokom ratova u Jugoslaviji, ne samo u politi\u010dkom ve\u0107 i fizi\u010dkom smislu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Martinovi\u0107 se prisetio da je propaganda u srpskim medijima predstavljala Hrvate iz Vojvodine kao \u201cprodu\u017eenu ruku\u201d nacionalisti\u010dke politike tada\u0161njeg predsednika Hrvatske Franje Tu\u0111mana. \u0160irili su se strahovi da se hrvatsko stanovni\u0161tvo, posebno u sremskom regionu Vojvodine, priprema za oru\u017eanu pobunu protiv vlasti i lokalnog stanovni\u0161tva. Ipak, \u201cto se nikada nije desilo,\u201d <\/span><a href=\"http:\/\/www.neispricaneprice.com\/zrtva\/ivo-martinovic\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">rekao<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je Martinovi\u0107. Umesto toga, \u201cpokazalo se koliko je sve to bilo izve\u0161ta\u010deno i izmi\u0161ljeno.\u201d<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-eb4eddc elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"eb4eddc\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-4895ed2\" data-id=\"4895ed2\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-fa4098b elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"fa4098b\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1354\" height=\"2461\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-109338\" alt=\"\u010clanak iz novina na srpskom koji tvrdi da Hrvati u Vojvodini naru\u0161avaju odnose sa Srbima u tom podru\u010dju.\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2.jpg 1354w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2-165x300.jpg 165w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2-563x1024.jpg 563w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2-768x1396.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2-845x1536.jpg 845w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2-1127x2048.jpg 1127w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-28-Mart-1992-2-326x593.jpg 326w\" sizes=\"(max-width: 1354px) 100vw, 1354px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">\u201cNe postoji teror nad Hrvatima u Vojvodini,\u201d stoji u ovom \u010dlanku iz Politike, beogradskog dnevnog lista. \u010clanak, objavljen 28. marta 1992, optu\u017euje Hrvate iz Vojvodine da kvare odnose sa susednim Srbima tako \u0161to slede \u201czlo\u010dina\u010dku politiku\u201d hrvatske vlade. Fotografija ljubazno\u0161\u0107u Vojvo\u0111anskog gra\u0111anskog centra.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-dae166b elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"dae166b\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9f3a2a7\" data-id=\"9f3a2a7\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-aee489d elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"aee489d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">\u0160irenje mr\u017enje nije bilo ograni\u010deno samo na medijski prostor, ve\u0107 je preraslo u verbalna zlostavljanja i fizi\u010dko nasilje koje su sprovodili pripadnici lokalne zajednice, paravojnih formacija ili ekstremnih politi\u010dkih partija. \u201cNa\u0161oj kom\u0161inici, koja je bila samohrana majka petoro dece, od kojih su \u010detiri bile devoj\u010dice, ba\u010dena je bomba na gara\u017eu koja je bila deo ku\u0107e. Jasno je da ona nikome nije mogla predstavljati pretnju u takvoj situaciji, a pravo je \u010dudo da je pre\u017eivela i uspela da othrani tu decu,\u201d prisetio se Martinovi\u0107.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Jo\u0161 jedan stalan izvor pritiska za stanovni\u0161tvo, kako srpsko, tako i nesrpsko, tokom ratnih godina bila je pretnja prinudnom mobilizacijom. Dok su se neki dobrovoljno pridru\u017eivali Jugoslovenskoj narodnoj armiji ili paravojnim formacijama koje su vodile ratove u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu, mnogi su poku\u0161avali da izbegnu mobilizaciju, \u010dak i ako je to zna\u010dilo da se moraju skrivati mesecima ili godinama. Posebno te\u0161ko bilo je Hrvatima, koji su, ako bi bili regrutovani, mogli biti poslati da pucaju na \u010dlanove porodice ili prijatelje u Vukovaru ili drugim ratnim zonama.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Martinovi\u0107 je imao mnogo prijatelja Srba koji su bili poslati da ratuju u Hrvatskoj. Kada bi se vratili ku\u0107i na vikend ili nekoliko slobodnih dana, <\/span><a href=\"http:\/\/www.neispricaneprice.com\/zrtva\/ivo-martinovic\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">prime\u0107ivao<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> bi \u201cda su se ti ljudi psihi\u010dki promenili, da su pali u depresiju, blago re\u010deno. Danas bi se to nazvalo posttraumatski sindrom.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Martinovi\u0107 se u svom svedo\u010denju za Neispri\u010dane pri\u010de <\/span><a href=\"http:\/\/www.neispricaneprice.com\/zrtva\/ivo-martinovic\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">prisetio<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> kako je vojna policija upadala u ku\u0107e mladi\u0107a pozvanih na mobilizaciju, \u010dak i kada bi im roditelji rekli da sinovi nisu kod ku\u0107e. Jednog od njegovih prijatelja izvukli su iz ormara, gde se skrivao, i odmah poslali na front, bez prilike da se presvu\u010de ili oprosti sa porodicom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Uprkos svim pritiscima, Martinovi\u0107 je bio odlu\u010dan da ostane u Petrovaradinu koliko god mo\u017ee. Me\u0111utim, kada je shvatio da su mu \u0161anse da izbegne mobilizaciju sve manje, odlu\u010dio je da se preseli u Hrvatsku. Po\u0161to je isto\u010dna Hrvatska, koja se grani\u010di sa Srbijom, bila ratna zona, morao je da putuje preko Bosne i Hercegovine. Za Neispri\u010dane pri\u010de je <\/span><a href=\"http:\/\/www.neispricaneprice.com\/zrtva\/ivo-martinovic\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">ispri\u010dao<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> kako je, dok je napu\u0161tao Srem na putu ka Bosni, \u201cvideo beskrajan red tenkova i vojnih vozila koji su i\u0161li prema Vukovaru.\u201d Tako\u0111e je primetio \u201cljude po selima u Sremu, koji su izlazili na puteve, nose\u0107i fla\u0161e rakije, veselo pozdravljaju\u0107i vojsku koja prolazi, valjda \u017eele\u0107i da pobiju \u0161to vi\u0161e ljudi.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nedugo nakon toga, u maju 1992. godine, Martinovi\u0107evi roditelji i sestra, koji su u po\u010detku ostali u Petrovaradinu, odlu\u010dili su da se presele u Zagreb. Stalno su bili izlo\u017eeni uznemiravanju putem telefona, a srpski nacionalisti su dolazili pred njihovu ku\u0107u, prete\u0107i im da odu jer je, kako su govorili, njihov sin \u201cu Hrvatskoj i kolje Srbe.\u201d<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-766c2c0 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"766c2c0\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-86fcfa5\" data-id=\"86fcfa5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-847960e elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"847960e\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1880\" height=\"2109\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-109341\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2.jpg 1880w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2-267x300.jpg 267w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2-913x1024.jpg 913w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2-768x862.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2-1369x1536.jpg 1369w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2-1826x2048.jpg 1826w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Politika-2-Feb.-1992-2-326x366.jpg 326w\" sizes=\"(max-width: 1880px) 100vw, 1880px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">Ovaj \u010dlanak iz izdanja Politike od 2. februara 1992. godine, pod naslovom \u201cU sremskom selu Be\u0161ka \/ Hrvati se naprasno sele,\u201d prime\u0107uje da Hrvati napu\u0161taju Vojvodinu, ali ne pominje bilo kakvu represiju s kojom su se mo\u017eda suo\u010dili. Fotografija ljubazno\u0161\u0107u Vojvo\u0111anskog gra\u0111anskog centra.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-c678849 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"c678849\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-f2df5f5\" data-id=\"f2df5f5\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-7f8af29 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"7f8af29\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Dok je boravio u Zagrebu, Martinovi\u0107 je radio sa humanitarnom organizacijom Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Ba\u010dke i Banata. Organizacija nije imala politi\u010dku ulogu, ve\u0107 je, kako je Martinovi\u0107 rekao za Neispri\u010dane pri\u010de, \u201cnastojala pomo\u0107i desetinama hiljada ljudi koji su emigrirali da se sna\u0111u, da dobiju papire jer nije bilo lako u tim ratnim okolnostima preseliti se u novu sredinu.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ve\u0107ina proteranih bili su Hrvati, ali je me\u0111u njima bilo i Ma\u0111ara, Srba, drugih nacionalnosti i osoba iz me\u0161ovitih brakova. \u201cMorali smo da im pomognemo,\u201d rekao je Martinovi\u0107.<\/span><\/p><p><b>Od propagande do otvorenog nasilja<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Martinovi\u0107eva pri\u010da simbolizuje sistemsku represiju nad Hrvatima i drugim nacionalnim manjinama u Vojvodini tokom jugoslovenskih ratova 1990-ih. Sa rastom konkurentskih nacionalizama \u0161irom biv\u0161e Jugoslavije 1980-ih, narativi o srpskoj izuzetnosti i viktimizaciji dobili su popularnu podr\u0161ku i na kraju dominirali javnim diskursom. U okviru srpskog nacionalisti\u010dkog pogleda, sve druge nacije u biv\u0161oj Jugoslaviji smatrane su neprijateljskim prema srpskom narodu, a primeri iz istorijskih sukoba kori\u0161\u0107eni su za ja\u010danje nepoverenja i netrpeljivosti prema drugim grupama.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Na severu Srbije, najlak\u0161e je bilo \u0161iriti mr\u017enju prema Hrvatima evociranjem se\u0107anja na Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku (NDH), nacisti\u010dku marionetsku dr\u017eavu tokom Drugog svetskog rata. Usta\u0161ki re\u017eim NDH ne samo da je okupirao Srem, ve\u0107 je osnovao i upravljao koncentracionim logorom Jasenovac, gde je ubijeno <\/span><a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/jasenovac\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">izme\u0111u<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> 77.000 i 99.000 Srba, Jevreja, Roma i komunista.\u00a0<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Bolna se\u0107anja na Jasenovac bila su laka za eksploataciju, a mediji su gurali narative koji su izjedna\u010davali tiraniju NDH sa politikom svih Hrvata. Krajnje desni\u010darska politika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), vladaju\u0107e stranke u Hrvatskoj tokom 1990-ih, koja je <\/span><a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/en\/the-croatian-state-tolerates-and-abets-historical-revisionism\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">prisvajala<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> elemente usta\u0161ke ikonografije i ideologije, dodatno je olak\u0161avala propagandu mnogim srpskim medijima.\u00a0<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">HDZ je i danas vladaju\u0107a stranka u Hrvatskoj, iako je pro\u0161la kroz zna\u010dajne promene. U 2024. godini, <\/span><a href=\"https:\/\/www.politico.eu\/article\/croatia-forms-far-right-government-homeland-movement-croatian-democratic-union-andrej-plenkovic\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">formirala<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je koaliciju sa Domovinskim pokretom, krajnje desnom grupacijom \u010diji su skandali uklju\u010divali negiranje ratnih zlo\u010dina i kori\u0161\u0107enje nacisti\u010dkih slogana.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kako <\/span><a href=\"https:\/\/www.hlc-rdc.org\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/Dosije_Hrvati_u_Vojvodini_srp.pdf\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">navodi<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> Fond za humanitarno pravo u Beogradu, pozivaju\u0107i se na podatke popisa iz 1991. i 2002. godine, udeo Hrvata u Vojvodini se u periodu od 11 godina smanjio u 39 od 45 op\u0161tina. Na kraju ovog perioda bilo je 18.262 Hrvata manje, \u0161to predstavlja pad od 24,41% ukupne hrvatske populacije.\u00a0<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U pisanom saop\u0161tenju za K2.0, Marijana Stoj\u010di\u0107, istra\u017eiva\u010dica u <\/span><a href=\"https:\/\/www.cpi.rs\/\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">Centru za primenjenu istoriju<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">, udru\u017eenju aktivista\/kinja za ljudska prava i istori\u010dara\/ki u Beogradu, naglasila je da je promena u etni\u010dkoj strukturi Vojvodine bila posledica procesa dehumanizacije drugih naroda, koji je bio prisutan jo\u0161 od nacionalisti\u010dke mobilizacije u Srbiji krajem 1980-ih. \u201cJugoslovenski ratovi su na mnogo na\u010dina bili ratovi protiv manjina,\u201d rekla je Stoj\u010di\u0107. \u201cNasilje i zlo\u010dini tokom devedesetih bili su pripremljeni i kasnije opravdani ugro\u017eeno\u0161\u0107u i samoodbranom \u2018nas\u2019 protiv svih onih koji su dovodili u pitanje postavljenu etnonacionalnu homogenost.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Stoj\u010di\u0107 je primetila da je nacionalisti\u010dki diskurs devedesetih svodio politiku na binarnu podelu izme\u0111u prijatelja i neprijatelja i promovisao netoleranciju prema bilo kojoj vrsti razli\u010ditosti \u2014 etni\u010dkoj, religijskoj, rodnoj ili politi\u010dkoj. \u201cAtmosfera egzistencijalne pretnje koja se stvarala nametala je homogenizaciju kao logi\u010dan odgovor i podsticala dalju mobilizaciju u borbi protiv onih koje je vladaju\u0107a elita ozna\u010dila kao neprijatelje,\u201d rekla je Stoj\u010di\u0107. \u201cDoju\u010dera\u0161nji prijatelji, kom\u0161ije i rodbina postali su neprijatelji samo zato \u0161to su imali druga\u010dija imena. Znamo rezultate: progon, etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i promena demografske slike jugoslovenskih teritorija, uklju\u010duju\u0107i Vojvodinu.\u201d<\/span><\/p><p><b>Sombor: studija slu\u010daja<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Sli\u010dan trend mo\u017ee se posmatrati na nivou pojedina\u010dnih gradova ili op\u0161tina. <\/span><a href=\"http:\/\/mesta.digitus.mystableservers.com\/verske-i-nacionalne-manjine-u-somboru\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">\u010clanak<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> Centra za primenjenu istoriju prati polo\u017eaj verskih i nacionalnih manjina u Somboru tokom devedesetih. Sombor je zna\u010dajan primer, jer je vekovima bio multikulturalan i multietni\u010dan grad, jo\u0161 od perioda Austrougarske, kao i ostatak Vojvodine. Ipak, sledio je trend homogenizacije tokom jugoslovenskih ratova.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Prema popisima sprovedenim po\u010detkom tri decenije \u2014 1981, 1991. i 2002. godine \u2014 ukupan broj stanovnika Sombora ostao je gotovo nepromenjen, <\/span><a href=\"http:\/\/mesta.digitus.mystableservers.com\/verske-i-nacionalne-manjine-u-somboru\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">osciliraju\u0107i<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> izme\u0111u 96.000 i 99.000. Me\u0111utim, broj Hrvata opao je sa 15.228 u 1981. godini na 8.106 u 2002. godini. Broj Ma\u0111ara u Somboru smanjio se sa 18.813 na 12.386, dok se broj Srba pove\u0107ao sa 46.957 na 59.799.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pove\u0107anje srpske populacije mo\u017ee se pripisati nekoliko faktora, od kojih se najvi\u0161e isti\u010de dobrovoljna ili prisilna migracija Srba iz ratnih zona u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Me\u0111utim, drugi dublji faktori ukazuju na politi\u010dke promene tog perioda. Dok je broj onih koji su se izja\u0161njavali kao Jugosloveni iznosio 14.058 u 1981. godini, do 2002. godine pao je na samo 5.098. Ovo nije bila samo reakcija na nestanak dr\u017eave, ve\u0107 i gubitak potrebe za zajedni\u010dkim identitetom koji je prevazilazio etni\u010dku pripadnost.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kao i u ostatku Vojvodine, nacionalne tenzije su se rasplamsale u Somboru po\u010detkom 1990-ih, kada se propaganda ubrzano poja\u010davala, a svakodnevni \u017eivot postajao sve vi\u0161e militarizovan zbog izbijanja jugoslovenskih ratova. Zabele\u017een je niz pretnji i otvorenih akata nasilja u Somboru, uklju\u010duju\u0107i pritisak na lokalnu katoli\u010dku zajednicu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Dana 31. decembra 1991. godine, bomba je eksplodirala u dvori\u0161tu Crkve Svetog Stjepana (I\u0161tvana) Kralja, uzrokuju\u0107i materijalnu \u0161tetu, ali bez \u017ertava. Dana 16. juna 1992. godine, grupa od tri osobe, me\u0111u kojima je jedan bio maloletnik, provalila je u katoli\u010dku crkvu u selu Kljaji\u0107evo i ubila 82-godi\u0161njeg crkvenog domara nema\u010dkog porekla. Iako su mnogi ljudi, uklju\u010duju\u0107i novinare i lokalne stanovnike, osudili ovaj napad, sli\u010dni incidenti su se nastavili. Somborske novine su izve\u0161tavale o oba incidenta, a njihovi komentatori su bili me\u0111u onima koji su osudili napade. \u010clanak Centra za primenjenu istoriju detaljno <\/span><a href=\"http:\/\/mesta.digitus.mystableservers.com\/verske-i-nacionalne-manjine-u-somboru\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">prati<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> hronologiju takvih nasilnih napada.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ma\u0111arska zajednica u Somboru suo\u010dila se sa sli\u010dnom represijom kao i hrvatska populacija. Mnogi Ma\u0111ari su bili uklju\u010deni u antiratni pokret i zalagali su se za osloba\u0111anje od prisilne mobilizacije.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Dana 23. aprila 1992. godine, politi\u010dka stranka Liga socijaldemokrata Vojvodine <\/span><a href=\"http:\/\/mesta.digitus.mystableservers.com\/verske-i-nacionalne-manjine-u-somboru\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">organizovala<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je javnu diskusiju u gradskoj skup\u0161tini Sombora o prisilnoj mobilizaciji Ma\u0111ara i rastu\u0107em siroma\u0161tvu u Vojvodini, izme\u0111u ostalih tema. Diskusiju je prekinula grupa od oko 20 naoru\u017eanih ljudi, koji su do\u0161li zajedno sa lokalnim predstavnicima Srpske radikalne stranke \u2014 mo\u017eda najekstremnije desni\u010darske stranke \u2014 i smatrali ovaj doga\u0111aj separatisti\u010dkim okupljanjem. Pevali su patriotske pesme i vikali: \u201cSvi napolje, ili \u0107emo baciti bombu! Idite u Ma\u0111arsku!\u201d<\/span><\/p><p><b>Tiha milenijumska generacija<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ba\u0161 kao Hrvati i mnoge druge manjine, Ma\u0111ari su vekovima autohtoni narod Vojvodine. Posle Drugog svetskog rata, u Vojvodini je \u017eivelo oko <\/span><a href=\"https:\/\/doiserbia.nb.rs\/Article.aspx?id=0038-03182300003L\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">pola miliona<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> Ma\u0111ara. U periodu Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije, narodi Vojvodine su stekli zakonska prava. U to vreme, Ma\u0111arska nije bila ekonomski privla\u010dna zemlja, pa je ve\u0107ina Ma\u0111ara odlu\u010dila da ostane u Jugoslaviji. To je zna\u010dilo da je broj Ma\u0111ara u Vojvodini ostao stabilan. Nakon previranja devedesetih i njihovih posledica, broj Ma\u0111ara u Vojvodini smanjen je na 182.321 prema <\/span><a href=\"https:\/\/publikacije.stat.gov.rs\/G2023\/Pdf\/G20234001.pdf\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">popisu<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> iz 2022. godine, \u0161to predstavlja pad od otprilike 60% u odnosu na broj posle Drugog svetskog rata.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Kako je mobilizacija gra\u0111ana u prvoj fazi jugoslovenskih ratova ubrzavala \u0161irom zemlje, ma\u0111arska naselja u Vojvodini bila su posebno pogo\u0111ena. Nakon \u0161to je veliki broj Ma\u0111ara pozvan u rezervni sastav u oktobru 1991. godine, usledio je talas pacifisti\u010dkih protesta u selima i gradovima naseljenim Ma\u0111arima, od kojih su mnogi prihvatili slogan \u201cOvo nije na\u0161 rat.\u201d Do maja 1992. godine, oko 25.000 Ma\u0111ara <\/span><a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/369039223_Nevidljivi_ucesnici_ratova_1990-ih_pogled_iz_vizure_milenijalaca_iz_madarske_nacionalne_zajednice_u_Vojvodini\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">emigriralo<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je u Ma\u0111arsku, a porodice koje su pobegle od mobilizacije bile su li\u0161ene prava na nasledstvo u Srbiji.\u00a0<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nakon ratova i pada Slobodana Milo\u0161evi\u0107a 2000. godine, priliv migranata u Ma\u0111arsku ostao je konstantan, jer se Srbija i dalje suo\u010davala sa ekonomskim problemima, dok je Ma\u0111arska bila u procesu pridru\u017eivanja Evropskoj uniji (EU), \u0161to je otvorilo mogu\u0107nost za dobijanje paso\u0161a EU za mnoge etni\u010dke Ma\u0111are iz Vojvodine.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-32b0ce3 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"32b0ce3\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-b3e3c64\" data-id=\"b3e3c64\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-041abb0 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"041abb0\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figure class=\"wp-caption\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1614\" height=\"2156\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-109344\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2.jpg 1614w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2-225x300.jpg 225w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2-767x1024.jpg 767w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2-768x1026.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2-1150x1536.jpg 1150w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2-1533x2048.jpg 1533w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Dnevnik-11-Feb.-1992-1-2-326x435.jpg 326w\" sizes=\"(max-width: 1614px) 100vw, 1614px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<figcaption class=\"widget-image-caption wp-caption-text\">\u201cIzmi\u0161ljotine Hrvatskog radija o Vojvodini \/ La\u017eu kao HTV\u201d, stoji u naslovu ovog \u010dlanka iz vojvo\u0111anskog lista Dnevnik. U \u010dlanku od 11. februara 1992. optu\u017euju se Hrvatski radio i Hrvatska televizija da izmi\u0161ljaju pri\u010de o desetinama hiljada Hrvata, Ma\u0111ara i drugih nesrba koji se proteruju iz Vojvodine. Foto: Vojvo\u0111anski gra\u0111anski centar.<\/figcaption>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-e84266e elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"e84266e\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-fe88711\" data-id=\"fe88711\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-b2b8c54 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"b2b8c54\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Represija s kojom su se Ma\u0111ari suo\u010davali tokom jugoslovenskih ratova i njihovih posledica imala je dugotrajan uticaj na lokalnu zajednicu. U 2023. godini, istra\u017eiva\u010dica Karolina Lend\u00e1k-Kab\u00f3k <\/span><a href=\"https:\/\/doiserbia.nb.rs\/Article.aspx?id=0038-03182300003L\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">primetila<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je da etni\u010dki ma\u0111arski milenijalci ro\u0111eni 1980-ih mo\u017eda predstavljaju grupu koja je najvi\u0161e, ali indirektno, pogo\u0111ena jugoslovenskim ratovima. Oni su prva generacija koja se ne se\u0107a dr\u017eave blagostanja socijalisti\u010dke Jugoslavije, ali su ratne neda\u0107e njihovih roditelja \u010desto stvarale traume koje su se prenosile s generacije na generaciju.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Osobe koje je Lend\u00e1k-Kab\u00f3k intervjuisala napomenule su da su njihove najistaknutije o\u017eiljke iz detinjstva delimi\u010dno proiza\u0161li iz \u010dinjenice da su im o\u010devi regrutovani u vojsku, \u010dak i ako su bili pozvani samo kao rezervisti. Jedna ispitanica se setila kako je njen otac poku\u0161ao da izbegne mobilizaciju. \u201cSe\u0107am se da su nas u\u010dili da, ako neko pozvoni na kapiju i nepoznata osoba pita za njega, ka\u017eemo da nije kod ku\u0107e \u2014 da se iselio,\u201d prisetila se. \u201cNe se\u0107am se kako je na kraju regrutovan. Kada smo dobili ma\u0111arsko dr\u017eavljanstvo, rekao je da je zavr\u0161io sa Srbijom, da vi\u0161e ne mo\u017ee da \u017eivi ovde i oti\u0161ao je. Nikada se nije vratio.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Rat je fundamentalno promenio porodi\u010dni \u017eivot etni\u010dkih Ma\u0111ara ro\u0111enih u Vojvodini 1980-ih. Za one koji su ostali u Srbiji, ali \u010diji su o\u010devi emigrirali u inostranstvo da izbegnu mobilizaciju, dugotrajna separacija bila je deo njihovog odrastanja. Neka deca ili tinejd\u017eeri tog perioda provodili su mesece ili \u010dak godine odvojeni od svojih o\u010deva, \u010desto su ostajali u kontaktu samo putem telefona. Drugi, \u010diji su o\u010devi u\u010destvovali u ratu, svedo\u010dili su kako im o\u010devi postaju sve nasilniji zbog trauma sa fronta.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Jedna ispitanica, \u010diji je otac bio odsutan sa vojskom godinu dana, primetila je kako se njen otac, \u010dovek sa osmehom koji je poznavala iz detinjstva, promenio na gore. \u201cSe\u0107am se jednom kada smo moja sestra i ja prskale vodu iz bunara uz pomo\u0107 gumenog creva. Bile smo veoma glasne, a tata je iznenada po\u010deo da vi\u010de na nas,\u201d rekla je Lend\u00e1k-Kab\u00f3k. Agresivno pona\u0161anje njenog oca isprva je bilo neobja\u0161njivo za ispitanicu, ali je kasnije shvatila kako je to bilo povezano sa njegovom ratnom traumom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u010cak su i porodice koje nisu bile direktno pogo\u0111ene ratom bile uhva\u0107ene u ekonomsku devastaciju 1990-ih, dok su me\u0111unarodno nametnute sankcije i hiperinflacija uzimale maha. Mnogi ispitanici u Lend\u00e1k-Kab\u00f3kovoj studiji napomenuli su da su se suo\u010dili sa ekstremnim siroma\u0161tvom, \u0161to je ugrozilo njihovu egzistenciju i ostavilo dugotrajan trag na njihovo blagostanje i samopouzdanje. Ta rana \u017eivotna iskustva i stalni ose\u0107aj nesigurnosti doprineli su daljoj migraciji ka Ma\u0111arskoj i zapadnim zemljama \u010dak i kada su ratovi zavr\u0161eni i kada se ukupna situacija pobolj\u0161ala.<\/span><\/p><p><b>Pogled iz rusinske zajednice<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u017divotna pri\u010da Ljubomira Nagyja, poljoprivrednika iz Ruskog Krstura \u2014 naselja sa ve\u0107inskim rusinskim stanovni\u0161tvom u Ba\u010dkoj \u2014 jo\u0161 je jedan primer kako su ratovi indirektno, ali su\u0161tinski uticali na \u017eivote naroda Vojvodine. Nagy je rekao za K2.0 da je njegova redovna vojna slu\u017eba u Jugoslovenskoj narodnoj armiji zavr\u0161ena u januaru 1991. godine, samo pet meseci pre nego \u0161to su po\u010deli jugoslovenski ratovi. Po\u0161to je slu\u017eio u grani\u010dnom bataljonu u \u0110akovici, na Kosovu, bio je oslobo\u0111en bilo kakve regrutacije.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ali se se\u0107a da su se predstoje\u0107i ratovi i nacionalne tenzije ose\u0107ali \u010dak i tokom njegovog vojnog slu\u017eenja u miru. \u201cPo\u0161to su vojnici iz svih republika slu\u017eili tada, dolazilo je do nesuglasica, uvreda i podela. Ve\u0107 se govorilo o produ\u017eenju [vojnog roka], ali nas to nije pogodilo,\u201d rekao je.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nagy se se\u0107a prvih nacionalnih tenzija tokom svog slu\u017eenja u \u0110akovici. \u201cPo\u010delo je najpre kao \u0161ala, kao ne\u0161to glupo. Iako smo do tog trenutka svi bili drugovi i prijatelji, po\u010delo je da postaje sve ozbiljnije. Vojnici svih nacionalnosti po\u010deli su da se razdvajaju u grupe.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nakon povratka u Ruski Krstur, Nagy i njegova u\u017ea porodica i prijatelji nisu bili direktno pogo\u0111eni ratom. Opisao je situaciju u gradu kao relativno mirnu. \u201cNije bilo nacionalizma sa rusinske strane, niti sa strane ve\u0107inskih Srba,\u201d rekao je Nagy. \u201cBilo je nekih manjih nesuglasica, bilo je nekih uvreda od obi\u010dnih ljudi, ali to je bilo minorno.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ipak, sankcije, hiperinflacija i op\u0161ta ekonomska katastrofa imale su dugotrajan efekat na Ruski Krstur, grad sa prete\u017eno poljoprivrednom ekonomijom. \u201cLjudi u Krsturu su vredni i posve\u0107eni, pa su nastavili dalje, ali je bilo o\u010digledno od samog po\u010detka da svi poljoprivredni proizvodi gube svoju vrednost,\u201d prise\u0107a se Nagy. \u201cEkonomska isplativost poljoprivrede je slabila, to jest, radili smo za d\u017eabe.\u201d<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nagy veruje da su rat i kasnija ekonomska kriza doprineli smanjenju broja stanovnika Ruskog Krstura, jer su mnogi Rusini potom emigrirali, ve\u0107inom u zapadnu Evropu i Kanadu, u potrazi za boljim uslovima za rad i \u017eivot.<\/span><\/p><p><b>Multikulturalizam ugro\u017een<\/b><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Trend depopulacije Vojvodine danas, kao i u celoj Srbiji, je postojan i uti\u010de na sve nacionalne zajednice. Izme\u0111u popisa 2011. i 2022. godine, Vojvodina je <\/span><a href=\"https:\/\/www.rtv.rs\/sr_lat\/vojvodina\/popis-pokazuje-za-jednu-deceniju-u-vojvodini-manje-182.000-stanovnika-u-novom-sadu-19.000-vise_1402949.html\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">izgubila<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> 182.453 gra\u0111ana, vi\u0161e od 9% svog stanovni\u0161tva. Novi Sad je jedini grad \u010dije je stanovni\u0161tvo poraslo tokom ovog perioda. Dok je negativna stopa prirodnog prira\u0161taja osnovni faktor u ovom procesu, ekonomska i politi\u010dka migracija nastavlja da igra veliku ulogu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Me\u0111utim, nacionalne manjine su i dalje pogo\u0111ene vi\u0161e u ovom demografskom procesu nego op\u0161ta populacija. Ova realnost se tako\u0111e mo\u017ee primetiti u slova\u010dkoj zajednici, koja je tako\u0111e imala va\u017enu i jedinstvenu ulogu u istoriji i kulturnom \u017eivotu Vojvodine. Dok je broj Slovaka 2011. godine <\/span><a href=\"https:\/\/pod2.stat.gov.rs\/objavljenepublikacije\/popis2011\/knjiga4_veroispovest.pdf\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">iznosio<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> 50.321, <\/span><a href=\"https:\/\/publikacije.stat.gov.rs\/G2023\/Pdf\/G20234001.pdf\" target=\"_blank\" target=\"_blank\"><span style=\"font-weight: 400;\">smanjio<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> se na 39.807 u 2022. godini, \u0161to predstavlja pad od 21%. Po\u0161to ve\u0107ina \u010dlanova njihove zajednice ima pravo na slova\u010dko dr\u017eavljanstvo, a time i na EU paso\u0161, migracija i potraga za boljim ekonomskim prilikama u inostranstvu su za njih lak\u0161e nego za srpsko stanovni\u0161tvo.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Vojvodina je i dalje prete\u017eno multikulturna i multietni\u010dka pokrajina; tre\u0107ina njenih gra\u0111ana pripada manjinama. Ustav pokrajine priznaje \u0161est zvani\u010dnih jezika: srpski, ma\u0111arski, slova\u010dki, hrvatski, rumunski i rusinski, \u0161to je \u010dini retkim, ako ne i jedinstvenim regionom u Evropi sa tolikim brojem jezika u zvani\u010dnoj upotrebi. Me\u0111utim, s ubrzanom imigracijom u zapadne zemlje i rastu\u0107om pretnjom od asimilacije dok se manjinske zajednice smanjuju, stru\u010dnjaci se pitaju ho\u0107e li Vojvodina izgubiti deo od 25 manjinskih zajednica koje trenutno \u017eive u njoj u narednim decenijama.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ranljivost multikulturalizma Vojvodine delom je posledica politika koje je sprovodila srpska vlada devedesetih godina i represije kojoj su manjine tada bile izlo\u017eene. Iako su ve\u0107ina zakonskih prava nacionalnih manjina vra\u0107ena 2000-ih, Srbija nikada nije zaista ispitala zlo\u010dine, propagandu i mr\u017enju usmerene prema ljudima Vojvodine tokom rata.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nakon ekonomske devastacije devedesetih, mali gradovi, varo\u0161i i sela sa manjinskim stanovni\u0161tvom nikada se nisu potpuno oporavila, a Srbija nije dovoljno investirala da stvori adekvatnu lokalnu ekonomiju u tim mestima koja bi motivisala ljude da ostanu i rade tu. Senka jugoslovenskih ratova i dalje se nadvija nad mnogim \u010dlanovima nacionalnih manjinskih zajednica, barem nad onima koji odlu\u010de da ostanu u Vojvodini.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-47d0f60 elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"47d0f60\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9f9390f\" data-id=\"9f9390f\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-a9835c1 elementor-widget-divider--view-line elementor-widget elementor-widget-divider\" data-id=\"a9835c1\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"divider.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-divider\">\n\t\t\t<span class=\"elementor-divider-separator\">\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-0d5ae1a elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"0d5ae1a\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><em>O autoru:<\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-b043724 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"b043724\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Borisav Mati\u0107 je diplomirao dramaturgiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a trenutno poha\u0111a master program kulturnih studija na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. On je kulturni kriti\u010dar, dramaturg i novinar \u010diji se novinarski rad i umetni\u010dka kritika \u010desto fokusiraju na prepli\u0107anje politike i kulture. Pisao je ili ure\u0111ivao tekstove o kulturi i umetnosti za razli\u010dite publikacije i medije. \u010clan je regionalnog feministi\u010dkog kolektiva knji\u017eevnih kriti\u010dara\/ki Rebel Readers.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-572ad1d elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"572ad1d\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"315\" height=\"301\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/borisav.png\" class=\"attachment-full size-full wp-image-109271\" alt=\"Borisav Mati\u0107\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/borisav.png 315w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/borisav-300x287.png 300w\" sizes=\"(max-width: 315px) 100vw, 315px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9aa650f elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"9aa650f\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor elementor-109101 elementor-108969\" data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"109101\" data-elementor-post-type=\"post\"><section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-9b513cf elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"9b513cf\" data-element_type=\"section\"><div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\"><div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-a8695be\" data-id=\"a8695be\" data-element_type=\"column\"><div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\"><div class=\"elementor-element elementor-element-03f74a3 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"03f74a3\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\"><div class=\"elementor-widget-container\"><p><a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/sr\/\" target=\"_blank\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><em>Kliknite ovde da biste se vratili na po\u010detnu stranicu.<\/em><\/a><\/p><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/section><\/div>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201cOvo nije na\u0161 rat\u201d Nacionalne manjine u Vojvodini tokom ratova devedesetih. Fotografija: Arhiv porodice Borisav. Ispod mo\u017eete prona\u0107i verziju \u010dlanka&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":949,"featured_media":109267,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"elementor_canvas","format":"standard","meta":[],"categories":[15],"tags":[1587],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109329"}],"collection":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/949"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=109329"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":109350,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/109329\/revisions\/109350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/109267"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=109329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=109329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=109329"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}