{"id":108359,"date":"2024-09-30T11:57:01","date_gmt":"2024-09-30T09:57:01","guid":{"rendered":"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/ndjenjat-tona-jane-te-natyrshme-por-jane-edhe-te-ndryshueshme\/"},"modified":"2024-10-21T13:22:01","modified_gmt":"2024-10-21T11:22:01","slug":"nase-emocije-su-prirodne-ali-su-i-prilagodljive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/nase-emocije-su-prirodne-ali-su-i-prilagodljive\/","title":{"rendered":"\u201cNa\u0161e emocije su prirodne, ali su i prilagodljive\u201d"},"content":{"rendered":"\t\t<div data-elementor-type=\"wp-post\" data-elementor-id=\"108359\" class=\"elementor elementor-108359 elementor-106953\" data-elementor-post-type=\"post\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-f85dad0 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"f85dad0\" data-element_type=\"section\" data-settings=\"{&quot;background_background&quot;:&quot;classic&quot;}\">\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-background-overlay\"><\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-9094a6a\" data-id=\"9094a6a\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-60f3b41 elementor-fixed elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"60f3b41\" data-element_type=\"widget\" data-settings=\"{&quot;_position&quot;:&quot;fixed&quot;}\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/kosovotwopointzero.com\/sr\/\" target=\"_blank\">\n\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1080\" height=\"383\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/K2.0-BLACK-LOGO.png\" class=\"attachment-full size-full wp-image-73970\" alt=\"\" loading=\"lazy\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-e9e6043 elementor-widget__width-initial elementor-fixed elementor-widget-mobile__width-initial elementor-widget elementor-widget-wpml-language-switcher\" data-id=\"e9e6043\" data-element_type=\"widget\" data-settings=\"{&quot;_position&quot;:&quot;fixed&quot;}\" data-widget_type=\"wpml-language-switcher.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<div class=\"wpml-elementor-ls\">\n<div\n\t class=\"wpml-ls-statics-shortcode_actions wpml-ls wpml-ls-legacy-dropdown js-wpml-ls-legacy-dropdown\" id=\"lang_sel\">\n\t<ul>\n\n\t\t<li tabindex=\"0\" class=\"wpml-ls-slot-shortcode_actions wpml-ls-item wpml-ls-item-sr wpml-ls-current-language wpml-ls-last-item wpml-ls-item-legacy-dropdown\">\n\t\t\t<a href=\"#\" class=\"js-wpml-ls-item-toggle wpml-ls-item-toggle lang_sel_sel icl-sr\" target=\"_blank\">\n                <span class=\"wpml-ls-native icl_lang_sel_native\">B\/C\/S<\/span><\/a>\n\n\t\t\t<ul class=\"wpml-ls-sub-menu\">\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t<li class=\"icl-sq wpml-ls-slot-shortcode_actions wpml-ls-item wpml-ls-item-sq wpml-ls-first-item\">\n\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\" class=\"wpml-ls-link\" target=\"_blank\">\n                            <span class=\"wpml-ls-native icl_lang_sel_native\" lang=\"sq\">SHQ<\/span><\/a>\n\t\t\t\t\t<\/li>\n\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t<li class=\"icl-en wpml-ls-slot-shortcode_actions wpml-ls-item wpml-ls-item-en\">\n\t\t\t\t\t\t<a href=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/en\/\" class=\"wpml-ls-link\" target=\"_blank\">\n                            <span class=\"wpml-ls-native icl_lang_sel_native\" lang=\"en\">ENG<\/span><\/a>\n\t\t\t\t\t<\/li>\n\n\t\t\t\t\t\t\t<\/ul>\n\n\t\t<\/li>\n\n\t<\/ul>\n<\/div>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-897ff3d elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"897ff3d\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-ee32205\" data-id=\"ee32205\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-35e47e9 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"35e47e9\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h1 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">\u201cNa\u0161e emocije su prirodne, ali su i prilagodljive\u201d \n<\/h1>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-0f0443b elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"0f0443b\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-cf16cb3\" data-id=\"cf16cb3\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-9716e2a elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"9716e2a\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h2 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Koja je uloga filma u izgradnji kolektivnog se\u0107anja?\n<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-820489a elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"820489a\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-c34142b\" data-id=\"c34142b\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-819bb38 elementor-widget elementor-widget-heading\" data-id=\"819bb38\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"heading.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t<h3 class=\"elementor-heading-title elementor-size-default\">Pi\u0161e Catriona O\u2019Sullivan  | 30. septembra 2024<\/h3>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-60786c8 elementor-widget-divider--view-line elementor-widget elementor-widget-divider\" data-id=\"60786c8\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"divider.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-divider\">\n\t\t\t<span class=\"elementor-divider-separator\">\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-79e792f elementor-section-boxed elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"79e792f\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-default\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-93dd26c\" data-id=\"93dd26c\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-2001358 elementor-widget elementor-widget-text-editor\" data-id=\"2001358\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"text-editor.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t<p><span style=\"font-weight: 400;\">Svest o pro\u0161losti prenosi se i na generacije ro\u0111ene nakon rata na Kosovu 1998-99. Kosovari koji su premladi da bi imali svoja se\u0107anja na rat i dalje imaju predstave o tome \u0161ta se desilo, koje su oblikovane raznim dru\u0161tvenim, porodi\u010dnim i li\u010dnim dinamikama. Ali, na koji na\u010din se ono prenosi? Da li film oblikuje, odnosno potvr\u0111uje istorijske narative i svest? Da li slike i poruke iz tih filmova uti\u010du na to kako mladi Kosovari vide i razumeju rat i nedavnu istoriju svoje domovine?<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Istra\u017eivanja, poput \u010dlanka istori\u010dara Jukke Korttija \u201cRat, transgeneracijsko se\u0107anje i dokumentarni film: posredovano i institucionalno se\u0107anje u istorijskoj kulturi\u201d, pokazuju da film ima mo\u0107 da ovekove\u010di rat i oblikuje kolektivno se\u0107anje. Bilo kroz dokumentarce ili igrane filmove, narativi i slike uti\u010du na na\u010din na koji se istorija razume.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Na Kosovu se film na razli\u010dite na\u010dine bavi ratom, u\u010dvr\u0161\u0107uju\u0107i neke narative, a izazivaju\u0107i druge. U poslednje vreme, kosovski filmski stvaraoci, koje filmski festival Dokufest naziva \u201cnovim talasom\u201d kosovskog filma, napravili su niz filmova. Neki od tih filmova direktno se bave ratom ili, \u010de\u0161\u0107e, time kako pro\u0161lost oblikuje i uti\u010de na dru\u0161tvo ili kako se dru\u0161tvo jo\u0161 uvek suo\u010dava sa svojom pro\u0161lo\u0161\u0107u. Ti filmovi su manje holivudski blokbasteri, a vi\u0161e art-house kinematografija, manji filmovi koji su se potom probili na me\u0111unarodnu scenu.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">U poslednjoj deceniji, filmovi sa Kosova nominovani su za nagrade na festivalu u Kanu, u\u0161li u u\u017ei izbor za Oskara, i osvojili nagrade na BAFTA, Sundance Film Festivalu i filmskom festivalu u Roterdamu, izme\u0111u ostalih. Pokrivaju teme poput borbi udovica, sukoba izme\u0111u generacija u vi\u0161e\u010dlanim doma\u0107instvima, mladih koji formiraju bandu kako bi pobegli od stvarnosti svog \u017eivota u malom gradu, tinejd\u017eera koji preoblikuju svoje identitete i ljudi koji odlaze na univerzitet usred politi\u010dkih previranja.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">K2.0 je razgovarala sa pet mladih Kosovara\/ki o tome kako ovi skora\u0161nji filmovi, kao i film generalno, oblikuju se\u0107anje mladih na rat. Njihovi odgovori, dati direktno kroz razgovor i putem emaila, pru\u017eaju niz razli\u010ditih aspekata i uvida.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Neki od ispitanika\/ca K2.0, poput 27-godi\u0161njeg Shpata Ejupija iz Uro\u0161evca, sada \u017eive u inostranstvu. Drugi, poput 26-godi\u0161nje Dione Kursari iz \u0110akovice i 26-godi\u0161njeg Ismaila Myrselija iz Prizrena, rade u filmskoj i kulturnoj sceni Kosova. Myrseli i njegova porodica su tokom rata bili u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, pre nego \u0161to su se vratili na Kosovo 2001. godine. S druge strane, neki, poput 19-godi\u0161nje studentkinje umetnosti An\u0111ele Mirkovi\u0107 iz Gra\u010danice i 23-godi\u0161njeg Arbera Ramadanija iz Likovca kod Skenderaja, koji je nedavno bio pripravnik u Evropskom parlamentu, ro\u0111eni su potpuno nakon rata.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Razgovori sa ovih petoro mladih dotakli su se tema kao \u0161to su na koji na\u010din mo\u017ee film da oblikuje kulturu se\u0107anja, koji se novi filmovi snimaju na Kosovu i kako ameri\u010dki filmovi uti\u010du na mlade tokom odrastanja.<\/span><\/p><p><b>K2.0: Kako se vi se\u0107ate rata?<\/b><\/p><p><b>Diona Kusari: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Ro\u0111ena sam 1997. godine. Ono \u0161to znam o ratu dolazi iz pri\u010da moje majke, moja se\u0107anja su posredna. Nemam nikakvih li\u010dnih uspomena. Nisam imala ta iskustva. Iskreno, mislim da mi do moje 18. godine ono \u0161to se dogodilo tokom rata uop\u0161te nije bilo va\u017eno. Moje znanje o tome, ili razumevanje za\u0161to je to va\u017eno, \u0161ta se zaista dogodilo i kako mogu da slo\u017eim delove te pri\u010de, do\u0161lo je tek nakon \u0161to sam po\u010dela akademske studije, kada sam se preselila u Pri\u0161tinu, i kroz susrete s razli\u010ditim akterima, politi\u010dkim ili iz civilnog dru\u0161tva na kosovskoj sceni. Tek tada sam uspela da steknem neki kontekst i da na neki na\u010din po\u010dnem da postavljam pitanja \u010dlanovima porodice o svojoj li\u010dnoj istoriji.<\/span><\/p><p><b>Ismail Myrseli: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Znao sam da su nas bombardovali, da su nas ubijali, ali to nije bilo deo mog svakodnevnog \u017eivota&#8230; Nije bilo toliko prisutno u mom detinjstvu. Vi\u0161e su me interesovali fudbal, video igrice kao \u0161to su Runescape i Fifa, mo\u017eda i po koja simpatija iz detinjstva.<\/span><\/p><p><b>An\u0111ela Mirkovi\u0107: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Ro\u0111ena sam 2005. godine, tako da nemam li\u010dna se\u0107anja na rat. Zbog toga rat pamtim isklju\u010divo iz vesti i drugih medija koje konzumiram, zajedno sa pri\u010dama moje porodice i prijatelja. Iz onoga \u0161to sam saznala, \u010dini se da je to bilo vreme kada je sve bilo neizvesno i zastra\u0161uju\u0107e. Iako rat nisam pro\u017eivela, mislim da se njegov uticaj i danas sna\u017eno ose\u0107a. Oblikuje na\u010din na koji vidimo svet. Za mene, to nije samo skup istorijskih \u010dinjenica, ve\u0107 i li\u010dne pri\u010de i trajne posledice na na\u0161e zajednice. To je podsetnik na vrednost mira i va\u017enost njegovog \u010duvanja, ako ga ikada ostvarimo.<\/span><\/p><p><b>Shpat Ejupi: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Da budem iskren, imam problema da pri\u010dam [o ratu] \u010dak i sa svojom majkom jer ona ima te traume i jezik jednostavno ne mo\u017ee da prenese sve. Stvorene su odre\u0111ene granice. Ne znam za\u0161to po\u0161to sam bio veoma mali.<\/span><\/p><p><b>\u0160ta mislite o filmovima koji su snimljeni o Kosovu i ratu? Kako filmovi menjaju ili oblikuju va\u0161u predstavu o Kosovu i ratu? Da li ste u nekim momentima saznali\/e ne\u0161to iz istorije Kosova ili svoje porodice dok ste gledali\/e film, ili ste mo\u017eda na neke stvari gledali\/e druga\u010dije?<\/b><\/p><p><b>Arber Ramadani: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">U filmu \u201cHeroj\u201d (2014), Arben Bajraktaraj glumi heroja koji je zapravo bio ratnik i koji je spasao svoje selo. Ali posle rata, ne mo\u017ee da na\u0111e posao kako bi izdr\u017eavao svoju porodicu i decu. Njegovo dete je bolesno. Ljudi koji su napredovali u dru\u0161tvu, a nikada nisu kro\u010dili na bojno polje, sada su na vlasti. A heroj ostaje bez struje, u nemogu\u0107nosti da brine o svojoj porodici. Film pokazuje da ljudi koji su se stvarno borili nisu dobili priznanje koje su zaslu\u017eili. Heroj je heroj zato \u0161to nije bio korumpiran. Ostao je veran svojim idealima. Znam mnogo ljudi koji su se stvarno borili i koji su izgubili \u010dlanove porodice, prijatelje. I nisu se obogatili. A onda imate neke ljude koji su se mnogo obogatili posle rata.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Mo\u017eete se prona\u0107i u tim pri\u010dama, ne ja li\u010dno, jer sam ro\u0111en posle rata, ali va\u0161a porodi\u010dna istorija se mo\u017ee ogledati u mnogima od njih. U filmu \u201cShok\u201d (Drug), srpski vojnik ubija jednog de\u010daka. Ne\u0161to sli\u010dno se dogodilo i u mom selu. Ili ljudi koji be\u017ee iz svojih domova. To je ne\u0161to \u0161to se dogodilo mojoj porodici. Ili u filmovima \u201cFather\u201d (Otac) i \u201cThe Hero\u201d (Heroj), gde imamo odnos izme\u0111u oca i deteta. Zbog lo\u0161e socioekonomske situacije na Kosovu, moj otac je morao da se preseli u Sloveniju. Mo\u017eda zato i volim ta dva filma. Mislim, ne prikazuju ni\u0161ta detaljno \u010dime bi se moja porodica mogla poistovetiti. S druge strane, mo\u017eda postoji mnogo stvari u kojima mo\u017eete prona\u0107i sli\u010dnosti sa va\u0161im porodicama.<\/span><\/p><p><b>Kusari: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Postoji utisak da na\u010din na koji se predstavljamo kroz vizuelni jezik u filmovima ima mnogo veze s tim kako je narativ Kosova zasnovan na samom ratu. To je, na neki na\u010din, na\u0161 identitet. Na tome je izgra\u0111en na\u0161 identitet.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Filmovi, na neki na\u010din, prikazuju posledice ratne traume. Oni \u010desto nose tu sumornu, te\u0161ku energiju: kao da smo zaglavljeni u nekakvoj dubokoj rupi zbog \u010ditave patnje koju smo pro\u0161li i nema nam svetla na kraju tunela.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ovi filmovi zapravo ne nude ni\u0161ta. Oni samo iznova prikazuju na\u0161e ratne traume, bez stvarne mogu\u0107nosti da ih prebrodimo i krenemo napred. I to ima smisla, jer smo jo\u0161 uvek tu gde jesmo. Mnogi ljudi su bili direktno ili indirektno pogo\u0111eni, a da njihove patnje nikada nisu priznate ili validirane, a kamoli da su primili neku pomo\u0107, pa mo\u017eda ovi filmovi ta\u010dno prikazuju kako smo jo\u0161 uvek vezani za pro\u0161lost i kako se na\u0161a sada\u0161njost razvija. Gde god i\u0161li, mi na\u0161u pro\u0161lost vu\u010demo sa sobom.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Ne znam ni za jedan film koji ostavlja prostor za ma\u0161tu, osna\u017eivanje ili alternativne stvarnosti. \u010cini mi se da sve slu\u017ei samo afirmativnoj funkciji: to i to se dogodilo tokom rata. Ljudi su i dalje optere\u0107eni anksiozno\u0161\u0107u i strahom. Obi\u010dno se ustru\u010davam da to kritikujem, jer razumem da se mo\u017eda nalazimo u trenutku kada je umetnost ta koja mora to da izrazi, dok ne stvorimo prostor za razgovor o budu\u0107nosti i dr\u017eavnosti Kosova, ili individualnosti na li\u010dnom nivou, neoptere\u0107en politi\u010dkim sukobima i dogmama.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">\u010cini mi se da ve\u0107ina filmova ima tu afirmativnu funkciju. Nije da namerno pru\u017eaju prostor za isceljenje, osna\u017eivanje ili mogu\u0107nost da zamislimo druga\u010diju budu\u0107nost. Filmovi mogu da iskrive i prika\u017eu istoriju na na\u010din koji stvara jednostranu sliku u glavama ljudi. I na osnovu predrasuda, poku\u0161avaju da demonizuju i dehumanizuju odre\u0111enu grupu ljudi.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Nije mi cilj da ka\u017eem da je stanje jednostavno takvo i da \u0107emo zauvek ostati zarobljeni u njemu, optere\u0107eni svojim emocijama. Ono \u0161to \u017eelim da ka\u017eem je da su na\u0161e emocije prirodne, ali i prilagodljive. Mogu se oblikovati. Moramo shvatiti da ne moramo biti taoci tih emocija ceo \u017eivot. Ne \u017eelim da ceo svoj \u017eivot govorim samo o traumi. Ali, na primer, film \u201cThe Hill Where Lionesses Roar\u201d (Brdo na kojem lavice ri\u010du) [koji govori o tinejd\u017eerkama na Kosovu koje formiraju svoju bandu kako bi prekratile vreme pre nego \u0161to napuste svoj mali grad da bi oti\u0161le na fakultet] ne govori direktno o ratu. Pouka koju mo\u017eemo izvu\u0107i iz toga je veoma osve\u017eavaju\u0107a.<\/span><\/p><p><b>Mirkovi\u0107: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Filmovi o Kosovu i ratu su va\u017eni jer poma\u017eu da se na\u0161a pri\u010da prenese i na\u0161a istorija o\u010duva. Od klju\u010dnog je zna\u010daja da to \u010dine ta\u010dno i s po\u0161tovanjem, iako je to, na\u017ealost, retko kad slu\u010daj.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Pro\u0161irili su moje razumevanje predstavljanjem razli\u010ditih perspektiva i pru\u017eanjem sna\u017enog emocionalnog konteksta, ali ponekad uklju\u010duju propagandu koja mo\u017ee iskriviti istinu. Oblikovali su moj pogled na sukob i istakli njegove slo\u017eenosti, iako sam i dalje oprezna u vezi sa pristrasnostima koje mogu nositi. Donekle su promenili moj pogled, ali nisam sigurna da su u potpunosti promenili moje mentalne slike. Doneli su nove uvide, ali te\u0161ko je proceniti njihov pun uticaj. Gledanje tih filmova mi je pru\u017eilo ose\u0107aj razumevanja, ali \u010desto sam ih do\u017eivljavala kao neiskrene ili jednostrane. Ponekad su isticali odre\u0111ene aspekte istorije ili porodi\u010dnih iskustava, dok su druge zanemarivali, \u0161to je ote\u017eavalo dobijanje jasne, ta\u010dne slike.<\/span><\/p><p><b>Ejupi: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Ti filmovi poma\u017eu ljudima da se obrazuju. Mislim da je bolje \u0161to imamo takve filmove kako se mla\u0111e generacije u budu\u0107nosti ne bi suo\u010davale s pitanjima o tome kakav je bio rat, \u010dija je krivica, ili da li treba poginuti za svoju zemlju. Nije dobro ljudima pru\u017eati samo ratne narative, a ne nuditi im i knji\u017eevnost, filmove i znanje\u2026<\/span><\/p><p><b>Kusari:<\/b> <span style=\"font-weight: 400;\">Uvek je va\u017eno postavljati pitanja i biti kriti\u010dan. Kada razmi\u0161ljam o tome kako nam se slike urezuju u um, \u010desto se setim da sam kao dete gledala mnogo ameri\u010dkih filmova, i ose\u0107am da te slike jo\u0161 uvek uti\u010du na mene. Zato je klju\u010dno ne samo razmi\u0161ljati o tome \u0161ta gledamo, ve\u0107 i o porukama koje nam ti filmovi \u0161alju.<\/span><\/p><p><b>Myrseli: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Nikada nismo imali umetni\u010dko obrazovanje u osnovnoj \u0161koli. Svi kulturni i umetni\u010dki sadr\u017eaji u mom \u017eivotu dolaze iz British Councila, Creative Europea i SAD-a. Se\u0107am se da sam kao dete \u010desto boravio u American Corneru u Prizrenu. Odlazio sam tamo jer sam voleo da \u010ditam stripove o Batmanu koje nisam mogao da prona\u0111em nigde drugde. Tada sam po\u010deo da \u010ditam na engleskom i nau\u010dio jo\u0161 jedan jezik. Naravno, to ima svoje prednosti, ali istovremeno je dru\u0161tvo toliko isprano da veruje da ne postoji druga opcija. Znate, druga opcija smo mi sami.<\/span><\/p><p><b>Kako mislite da mladi ljudi na Kosovu i u dijaspori gledaju na Kosovo i na rat?<\/b><\/p><p><b>Ramadani: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Druga\u010dije je kada \u010duje\u0161 o traumati\u010dnom doga\u0111aju i kada ga zaista do\u017eivi\u0161. Za mnoge ljude koje znam, na primer, ne vole akcione filmove u kojima ima pucnjave. Zato \u0161to su to videli, do\u017eiveli su to. Ljudi ro\u0111eni na Zapadu u\u010de o ratu na Kosovu, do\u017eivljavaju ga kroz pri\u010de koje nam poma\u017eu da razumemo stvarnost.<\/span><\/p><p><b>Kusari: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Mislim da na\u0161a generacija nije nu\u017eno ona koja poku\u0161ava da sakrije pro\u0161lost. Naravno, ako se neko iz moje generacije sretne sa nekim Srbinom ili Srpkinjom, mo\u017eda \u0107e biti spreman ili spremna na verbalni sukob. Nije idealno, ali istovremeno mislimo: \u201cHajde da to re\u0161imo, da se fokusiramo na budu\u0107nost jer sa sobom nosimo vi\u0161estruka traumati\u010dna iskustva\u201d. Tako\u0111e razumem za\u0161to mla\u0111a generacija polako gubi interesovanje za ono \u0161to se desilo tokom rata, jer te pri\u010de dolaze od drugih. To vi\u0161e zaista nije njihova pri\u010da.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">To ti je kao kad u vezi nikada ne razgovara\u0161 sa partnerom o svojim \u017eeljama, pa te ta osoba napusti i ta veza nikada ne dobije svoj epilog. To je neka vrsta <\/span><i><span style=\"font-weight: 400;\">gaslightinga <\/span><\/i><span style=\"font-weight: 400;\">(manipulacije). Ose\u0107a\u0161 se zbunjeno, kao da se stalno vra\u0107a\u0161 svojoj pro\u0161losti. Ako ta osoba ne \u017eeli da razgovara s tobom, kako \u0107e\u0161 razumeti \u0161ta se desilo?<\/span><\/p><p><b>Mirkovi\u0107: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Mladi ljudi poput mene gledaju na Kosovo i rat na razli\u010dite na\u010dine. Uticaj na nas dolazi iz porodi\u010dnih pri\u010da i na\u0161ih li\u010dnih iskustava. Neki od nas se fokusiraju na okretanje ka budu\u0107nosti i obnovu, dok se drugi jo\u0161 uvek bore sa bolom i slo\u017eeno\u0161\u0107u na\u0161e pro\u0161losti.<\/span><\/p><p><b>Ejupi: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Sve \u0161to smo \u010duli, bar moja generacija, o\u010digledno je da, ako to posmatrate kao drvo, jedan veliki deo granja je la\u017ean.<\/span><\/p><p><b>Da li ste gledali\/e neke od novih filmova proizvedenih na Kosovu? \u0160ta misli\u0161 o njima?<\/b><\/p><p><b>Ejupi:<\/b><span style=\"font-weight: 400;\"> Ose\u0107am samo zahvalnost i po\u0161tovanje prema ljudima koji se time bave. To je zaista neverovatno. Znate, \u017eivim ovde u Ljubljani, gde bi se moglo re\u0107i da ljudi imaju bolje uslove za snimanje filmova, ali to nije tako, dok u Pri\u0161tini, izgleda da neki ljudi, samo iz svoje \u010diste \u017eelje da se izle\u010de ili da se izraze, prave fantasti\u010dne filmove koji mogu da izraze veoma duboku svest ne samo jedne osobe, ve\u0107 \u010ditavog naroda. Kroz to, ljudi mogu da se izle\u010de i da pobegnu od tog narativa koji ka\u017ee \u201cne sme\u0161 ovo, ne sme\u0161 ono\u201d.<\/span><\/p><p><b>Myrseli: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Mislim da smo se kona\u010dno, i ovo je mo\u017eda malo nepopularno mi\u0161ljenje, oslobodili ideje: oni su do\u0161li, mi smo se borili i sad patimo.<\/span><\/p><p><b>Mirkovi\u0107: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Nisam gledala mnogo novih filmova sa Kosova jer sam skepti\u010dna u vezi sa njihovom ta\u010dno\u0161\u0107u. \u010cesto imam ose\u0107aj da ne prikazuju celu istinu i mogu biti pristrasni, pa radije se oslanjam na druge izvore za razumevanje na\u0161e istorije.<\/span><\/p><p><b>Kusari: <\/b><span style=\"font-weight: 400;\">Mislim da te [novije] filmove gleda \u0161ira publika. Postoji mnogo prilika za alternativnu kinematografiju kroz na\u0161e besplatne projekcije. Pogotovo u smislu vizuelnog prikazivanja na\u0161e pro\u0161losti, mislim da postoji veliko interesovanje publike da to vidi.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Op\u0161ti utisak je da na\u0161i filmovi prikazuju \u0161ta smo i gde smo sada, \u0161to jo\u0161 uvek svesno ili nesvesno obra\u0111uje efekte rata i represije. Razumem da mo\u017eda \u017eivimo u trenutku kada treba da dozvolimo da se to odigra, dok ne stvorimo prostor za razgovor o budu\u0107nosti i dr\u017eavnosti Kosova, ili individualnosti na li\u010dnom nivou. Nisam ba\u0161 tip koji bi snimio film u kom se spekuli\u0161e o budu\u0107nosti i zami\u0161ljaju bolje alternativne realnosti, jo\u0161 uvek poku\u0161avam da procesuiram realno stanje. Ali bih zapravo volela da postoji neko ko bi popunio te praznine.<\/span><\/p><p><span style=\"font-weight: 400;\">Smatram da je va\u017eno da svi prihvatimo kontradikcije koje postoje u na\u0161oj zemlji.<\/span><\/p><p><i><span style=\"font-weight: 400;\">Ovaj \u010dlanak je skra\u0107en i prilago\u0111en radi jasno\u0107e. Razgovor je vo\u0111en na engleskom jeziku.<\/span><\/i><\/p><p><em style=\"font-size: 80%;\">Ova publikacija je <\/em><span style=\"font-size: 80%;\"><i>izra\u0111ena <\/i><\/span><em style=\"font-size: 80%;\">uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije. Za sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovorna Kosovo 2.0 i on ne odra\u017eava nu\u017eno stavove<\/em><i> <\/i><em style=\"font-size: 80%;\">Evropske unije.<\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<section class=\"elementor-section elementor-top-section elementor-element elementor-element-64fb748 elementor-section-full_width elementor-section-height-default elementor-section-height-default\" data-id=\"64fb748\" data-element_type=\"section\">\n\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-container elementor-column-gap-no\">\n\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-column elementor-col-100 elementor-top-column elementor-element elementor-element-3207744\" data-id=\"3207744\" data-element_type=\"column\">\n\t\t\t<div class=\"elementor-widget-wrap elementor-element-populated\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t<div class=\"elementor-element elementor-element-80b6048 elementor-widget elementor-widget-image\" data-id=\"80b6048\" data-element_type=\"widget\" data-widget_type=\"image.default\">\n\t\t\t\t<div class=\"elementor-widget-container\">\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<img width=\"1933\" height=\"2177\" src=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1.jpg\" class=\"attachment-full size-full wp-image-107214\" alt=\"\" loading=\"lazy\" srcset=\"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1.jpg 1933w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1-266x300.jpg 266w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1-909x1024.jpg 909w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1-768x865.jpg 768w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1-1364x1536.jpg 1364w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1-1818x2048.jpg 1818w, https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Untitled-1-326x367.jpg 326w\" sizes=\"(max-width: 1933px) 100vw, 1933px\" \/>\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>B\/C\/S SHQ ENG \u201cNa\u0161e emocije su prirodne, ali su i prilagodljive\u201d Koja je uloga filma u izgradnji kolektivnog se\u0107anja? Pi\u0161e&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":943,"featured_media":107353,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"elementor_header_footer","format":"standard","meta":[],"categories":[5],"tags":[1733],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108359"}],"collection":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/943"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=108359"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108359\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":108500,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/108359\/revisions\/108500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/107353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=108359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=108359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/archive.kosovotwopointzero.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=108359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}